Poljoprivrednici traže oslobađanje od plaćanja zakupa zemljišta

Zbog velike besparice koja vlada na selu, između ostalog i zbog neisplate poljoprivrednih potpora, manjeg uroda poljoprivrednih proizvoda prouzročenog nezapamćenom sušom, kreditnih obveza te drugog, poljoprivrednici traže da ih se oslobodi plaćanja zakupa državnog poljoprivrednog zemljišta.

Izjavio je to Stjepan Kunovec, predsjednik Odbora za koordinaciju udruga Hrvatske poljoprivredne komore te dodao da iako rok za plaćanje zakupa istječe 31. prosinca, smatraju da još nije kasno za oslobađanje poljoprivrednika plaćanja zakupa, posebice onog dijela koji pripada županijama i lokalnoj samoupravi.

Kunovec je pritom podsjetio da od ukupnog iznosa naplaćenog zakupa državnog poljoprivrednog zemljišta 25 posto ide u državnu blagajnu, 25 posto u blagajnu županija, a 50 posto lokalnoj samoupravi. Kako doznajemo od Vladimira Novotnyja, glasnogovornika Hrvatske poljoprivredne komore, zahtjeve za oslobađanje plaćanja zakupa poljoprivrednog zemljišta uputili su u petak.
- Nismo sigurni može li naš zahtjev prihvatiti i provesti trenutna tehnička vlada, ali očekujemo da ga prihvate i provedu župani, načelnici i gradonačelnici koji imaju sve ovlasti. Smatramo da bi nam trebalo na taj način pomoći, jer je ionako predviđeno da županije i općine sredstva od zakupa vrate u poljoprivredu - kaže Kunovec, te dodaje kako većina županija i općina taj novac ne vraća u poljoprivredu.

Vezano uz neisplatu poticaja za biljnu proizvodnju, Kunovec napominje kako će Odbor za koordinaciju udruga Hrvatske poljoprivredne komore odmah nakon formiranja nove vlade i ministarstava zatražiti sastanak s novim ministrom poljoprivrede kao i to da se u Zakon o poljoprivrednim potporama ugradi članak prema kojem isplata izravnih plaćanja u poljoprivrednih potpora treba biti isplaćena od 1. prosinca do zaključno 30. lipnja, kao što je to u zemljama članicama Europske unije.
- Sada u zakonu imamo definiran kraj isplate poljoprivrednih potpora 30. lipnja, ali ne i početak, što smatramo da nije u interesu poljoprivrednika, ali i da se radi o prevari seljaka. Naime, ako bi ostalo po starom i potpore bile isplaćene tek u lipnju 2012. godine, seljaci bi tada pune dvije godine bili bez poticaja - kaže Kunovec.

Za poticaje država ratarima duguje 1,6 milijardi kuna

“Ako se uzme u obzir da je lani u jesenskoj sjetvi i ove godine u proljetnoj sjetvi zasijano između 750 i 800 tisuća hektara i da su poticaji po hektaru 2.050 kuna, država tada seljacima treba isplatiti 1,6 milijardi kuna”, kaže Kunovec podsjećajući kako do sada od toga nije dala ni lipe. On dodaje kako se seljaci boje da ti poticaji neće biti isplaćeni u cijelosti, što neće biti dobro za seljake, pogotovo ne u prijelaznom razdoblju prije ulaska u EU kada treba povećati proizvodnju i jačati konkurentnost. Kunovec navodi da bi to moglo dovesti do uništavanja seljaka i jačanja krupnog kapitala.

Autor: Zdenka RUPČIĆ