Financiranje
01.08.2011.

Poljoprivrednici prozivaju - HNB štiti interese stranih banaka

Banke ne žele sudjelovati u projektu HBOR-a

Zbog toga što smatra da su banke u stranom vlasništvu postale prepohlepne i potpuno socijalno neosjetljive prema domaćoj proizvodnji i poljoprivredi, predsjednik Nezavisnih hrvatskih seljaka Mato Mlinarić pozvao je sve hrvatske poljoprivrednike da svoje račune i redovno poslovanje prebace u banke u državnom vlasništvu.

Naime, Hrvatska poljoprivredna komora pozvala je seljake da svoje račune prebace kod onih banaka koje prihvaćaju projekt financiranja otkupa pšenice ovogodišnjeg roda sredstvima HBOR-a uz tri posto kamata, bez devizne klauzule i na godinu dana. Međutim, tvrdi Mlinarić, banke u stranom vlasništvu ne žele sudjelovati u projektu HBOR-a koji im plasiranjem novca preko poslovnih banaka u poljoprivredu uz tri posto kamate predstavlja neželjenu konkurenciju.

»Naravno da im to sad ne odgovara i da u tome ne žele sudjelovati kada su do sada u poljoprivredu plasirale kroz kredite desetke milijardi kuna, na što obračunavaju sedam do čak 12 posto kamata«, kaže Mlinarić te dodaje kako su banke potpuno neosjetljive prema poljoprivrednicima, dok HNB i dalje ništa ne čini da im pomogne.

Prema njegovim riječima, bankama u stranom vlasništvu koje rade u Hrvatskoj država bi trebala postaviti jasna pravila igre kako im se više ne bi omogućavalo da i dalje bezobzirno pljačkaju građane. »Te iste banke u svojim zemljama nude kredite s kamatom od dva do tri posto, dok kod nas za iste te kredite traže kamatu i do 12 posto uz famoznu valutnu klauzulu. To je pljačka, a što ja najtužnije, to je ozakonjena pljačka«, kaže Mlinarić.

U razgovoru za Vjesnik prozvao je guvernera HNB-a Željka Rohatinskog, optuživši ga da je sve to upravo on omogućio, jer uporno štiti interese stranih banaka, a ne građana.

Mlinarić smatra da bi najbolje bilo objediniti Hrvatsku poštansku banku, Croatia banku i Finu u jednu jaku domaću instituciju u kojoj bi svoje račune držale i općine, gradovi i županije. »Nama treba banka koja će biti u službi građana, no svjestan sam toga da za tako nešto treba jaka politička volja. Seljaci će, vjerujte mi, sigurno glasati za onu političku opciju koja će u svom izbornom programu ponuditi tako nešto«, tvrdi Mlinarić.

Istoga je mišljenja i Darko Grivičić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, koji ističe da banke imaju golem profit, a sve to ostvaruju na leđima građana.

Poziv na prebacivanje računa u banke u državnom vlasništvu podržava i Dragutin Dukić, predsjednik Koordinacije seljačkih udruga Slavonije i Baranje.

Autor: Maja Sajler Garmaz

Tagovi

Mato Mlinarić Hrvatska poljoprivredna komora HBOR Banke Darko Grivičić Dragutin Dukić

Vedran Stapić

prije 13 godina

nije potrebno odbacivati pšenicu da bi poljoprivrednik dobro živio ... ratarske kulture imaju i tržište i tradiciju ... i količinama zadovoljavaju naše potrebe - milsim na RH. Na koncu one su pretpostavka za proizvodnju mesa i mliječnih proizvoda ... a nismo vegetarijansko društvonaša poljoprivreda treba ići u smjeru onoga što uvozimo (voćarstvo, povrtlarstvo) i s druge strane povećavati nasade svih kultura pod eko proizvodnom svakako educirati nove proizvođače prije nego im se da ikakva subvencija ili potpora, a s druge strane uložiti u organicaziju tržišta kako se ne bi dogodilo da u Slavoniji bacaju povrće, a turistima u sezoni prodajemo rajčicu iz Španjolske ili krumpir iz Egipta puno će novih proizvođača stasati u narednim godinama i za 5 godina tržište neće biti isto, biti će mjesta za nove okupne centre, razne prerađivače koji su dio lanca do kupca, jer sumnjam da će u tom roku smisliti neki novi kanal distribucije robaispaltivost poljoprivrede cini mi se neupitnom naravno da će ljudi uvijek trebati jesti i s te pozicije logika je jasna

Vedran Stapić

prije 13 godina

ništa nije crno-bijelo ... djelomično se slažem po pitanju poljoprivrede i poduzetništva ... i tu mogu konstatirati da oni koju su to shvatili kao ozbiljan posao - rastu i imaju rezultate.ovako kad ti množiš i zbrajaš na papiru (komentaru) to izgleda krasno ... samo što u rezultat tvojih jednadžbi ide i znanje i rad i alati i rizik (faktor sreće) i spretnost kod plasmama da bi to bilo tako ...veliki je problem našeg agrara što je tu veliki broj ljudi koji nisu školovani, ne prate trendove ... a država ih pri tome potiče zato što imaju dio resursa ... a država nema muda ni pameti nešto promjeniti a vezano za traktore, ne trebaš im zavidjet ... većiunom su to traktori i kombajni u vlasništvu banaka i leasing kuća - oni samo plaćaju rate i toče gorivo - a na njihovoj zemlji banka je davno upisana

Vedran Stapić

prije 13 godina

@ace rimmermoram komentirati očito nepoznavanje materije.1. Kao prvo seljaci svojim radom stvaraju realnu novu vrijednost - za razliku od bankara koji se bogate na tuđem radu (i drugi posrednici naravno)2. Rezultat njihovog rada je hrana - jedna od stvarnih potreba društva i čovječanstva uopće (za razliku od proizvođača ipoda, satova, namještaja i drugih gadgeta)3. Politika poticaja postoji u cijelom svijetu i nije bez veze. Ona treba naciju stvoriti neovisnom za slučaj nevolje i nepodoga (nažalost - postoje ratovi, požari, suše, poplave, bolesti) koji mogu onemugućiti uvoz (koliko god to danas izgledalo nezamislivo)4. Uzgoj pšenice je između ostalog rezultat plodoreda u ratarstvu ... npr. kukuruz nam treba jer imamo stočni fond koji treba nahraniti (ili da i to uvozimo) ... o to za posljedicu ima da i pšenica prije ili kasnije dođe na red 5. Na temu isplata šteta - poljoprivreda je tvornica pod nebom i time nosi rizik koji u svako vrijeme može uništiti uloženi rad u kratkom vremenu ... ljudi u naseljima pretrpe poplavu i društvo nema problem pomoći im (isplatiti neki vid pomoći - odštete), a u slučaju poljoprivrednika druga priča .... I za kraj ... žalosno je naši poljprivrednici imaju takve predstavnike da ih nitko u državi ne razumije niti želi pomoći ...