Banke ne žele sudjelovati u projektu HBOR-a
Zbog toga što smatra da su banke u stranom vlasništvu postale prepohlepne i potpuno socijalno neosjetljive prema domaćoj proizvodnji i poljoprivredi, predsjednik Nezavisnih hrvatskih seljaka Mato Mlinarić pozvao je sve hrvatske poljoprivrednike da svoje račune i redovno poslovanje prebace u banke u državnom vlasništvu.
Naime, Hrvatska poljoprivredna komora pozvala je seljake da svoje račune prebace kod onih banaka koje prihvaćaju projekt financiranja otkupa pšenice ovogodišnjeg roda sredstvima HBOR-a uz tri posto kamata, bez devizne klauzule i na godinu dana. Međutim, tvrdi Mlinarić, banke u stranom vlasništvu ne žele sudjelovati u projektu HBOR-a koji im plasiranjem novca preko poslovnih banaka u poljoprivredu uz tri posto kamate predstavlja neželjenu konkurenciju.
»Naravno da im to sad ne odgovara i da u tome ne žele sudjelovati kada su do sada u poljoprivredu plasirale kroz kredite desetke milijardi kuna, na što obračunavaju sedam do čak 12 posto kamata«, kaže Mlinarić te dodaje kako su banke potpuno neosjetljive prema poljoprivrednicima, dok HNB i dalje ništa ne čini da im pomogne.
Prema njegovim riječima, bankama u stranom vlasništvu koje rade u Hrvatskoj država bi trebala postaviti jasna pravila igre kako im se više ne bi omogućavalo da i dalje bezobzirno pljačkaju građane. »Te iste banke u svojim zemljama nude kredite s kamatom od dva do tri posto, dok kod nas za iste te kredite traže kamatu i do 12 posto uz famoznu valutnu klauzulu. To je pljačka, a što ja najtužnije, to je ozakonjena pljačka«, kaže Mlinarić.
U razgovoru za Vjesnik prozvao je guvernera HNB-a Željka Rohatinskog, optuživši ga da je sve to upravo on omogućio, jer uporno štiti interese stranih banaka, a ne građana.
Mlinarić smatra da bi najbolje bilo objediniti Hrvatsku poštansku banku, Croatia banku i Finu u jednu jaku domaću instituciju u kojoj bi svoje račune držale i općine, gradovi i županije. »Nama treba banka koja će biti u službi građana, no svjestan sam toga da za tako nešto treba jaka politička volja. Seljaci će, vjerujte mi, sigurno glasati za onu političku opciju koja će u svom izbornom programu ponuditi tako nešto«, tvrdi Mlinarić.
Istoga je mišljenja i Darko Grivičić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, koji ističe da banke imaju golem profit, a sve to ostvaruju na leđima građana.
Poziv na prebacivanje računa u banke u državnom vlasništvu podržava i Dragutin Dukić, predsjednik Koordinacije seljačkih udruga Slavonije i Baranje.
Autor: Maja Sajler Garmaz
Tagovi
Vojska preuzima 1.000 hektara zemljišta, poljoprivrednici strahuju za egzistenciju
Susjedi pokazali što znači zajedništvo: Čuli da Samir ore njivu, pa došli s 15 traktora
Domaćinu planuo traktor na njivi: Prijatelji mu kupili novi
Hoće li izdvajanja za obranu EU "pojesti" poljoprivredne potpore?
HUP: Evo kako modelom zakupa državnog zemljišta iz igre izbaciti lovce na poticaje
Vlajčić: Jedinice lokalne samouprave više neće raspolagati državnim poljoprivrednim zemljištem
Vlajčić: Ne možemo biti zeleniji ako smo financijski u crvenom
Hoće li izdvajanja za obranu EU "pojesti" poljoprivredne potpore?
FAO: Cijene žitarica, šećera i ulja pale - meso i mliječni proizvodi u porastu
Senzacionalistički dokumentarac koji propituje ekološke posljedice ribolova
Uskoro kreće izbor najboljih ruralnih fotografija - evo što čeka pobjednike
Evo kako Estonija motivira mlade za ostanak u manjim mjestima
Đuro Japaric
prije 2 tjedna
ZAŠTO IZUMIRU SELA ? , prvo iz ekonomskih razloga ! 1994 pisci po narudžbi HDZ iznijeli su podatak da je PROSJEČNA površina seljačkog imanja bila 2, Više [+]
Vedran Stapić
prije 13 godina
nije potrebno odbacivati pšenicu da bi poljoprivrednik dobro živio ... ratarske kulture imaju i tržište i tradiciju ... i količinama zadovoljavaju naše potrebe - milsim na RH. Na koncu one su pretpostavka za proizvodnju mesa i mliječnih proizvoda ... a nismo vegetarijansko društvonaša poljoprivreda treba ići u smjeru onoga što uvozimo (voćarstvo, povrtlarstvo) i s druge strane povećavati nasade svih kultura pod eko proizvodnom svakako educirati nove proizvođače prije nego im se da ikakva subvencija ili potpora, a s druge strane uložiti u organicaziju tržišta kako se ne bi dogodilo da u Slavoniji bacaju povrće, a turistima u sezoni prodajemo rajčicu iz Španjolske ili krumpir iz Egipta puno će novih proizvođača stasati u narednim godinama i za 5 godina tržište neće biti isto, biti će mjesta za nove okupne centre, razne prerađivače koji su dio lanca do kupca, jer sumnjam da će u tom roku smisliti neki novi kanal distribucije robaispaltivost poljoprivrede cini mi se neupitnom naravno da će ljudi uvijek trebati jesti i s te pozicije logika je jasna
Vedran Stapić
prije 13 godina
ništa nije crno-bijelo ... djelomično se slažem po pitanju poljoprivrede i poduzetništva ... i tu mogu konstatirati da oni koju su to shvatili kao ozbiljan posao - rastu i imaju rezultate.ovako kad ti množiš i zbrajaš na papiru (komentaru) to izgleda krasno ... samo što u rezultat tvojih jednadžbi ide i znanje i rad i alati i rizik (faktor sreće) i spretnost kod plasmama da bi to bilo tako ...veliki je problem našeg agrara što je tu veliki broj ljudi koji nisu školovani, ne prate trendove ... a država ih pri tome potiče zato što imaju dio resursa ... a država nema muda ni pameti nešto promjeniti a vezano za traktore, ne trebaš im zavidjet ... većiunom su to traktori i kombajni u vlasništvu banaka i leasing kuća - oni samo plaćaju rate i toče gorivo - a na njihovoj zemlji banka je davno upisana
Vedran Stapić
prije 13 godina
@ace rimmermoram komentirati očito nepoznavanje materije.1. Kao prvo seljaci svojim radom stvaraju realnu novu vrijednost - za razliku od bankara koji se bogate na tuđem radu (i drugi posrednici naravno)2. Rezultat njihovog rada je hrana - jedna od stvarnih potreba društva i čovječanstva uopće (za razliku od proizvođača ipoda, satova, namještaja i drugih gadgeta)3. Politika poticaja postoji u cijelom svijetu i nije bez veze. Ona treba naciju stvoriti neovisnom za slučaj nevolje i nepodoga (nažalost - postoje ratovi, požari, suše, poplave, bolesti) koji mogu onemugućiti uvoz (koliko god to danas izgledalo nezamislivo)4. Uzgoj pšenice je između ostalog rezultat plodoreda u ratarstvu ... npr. kukuruz nam treba jer imamo stočni fond koji treba nahraniti (ili da i to uvozimo) ... o to za posljedicu ima da i pšenica prije ili kasnije dođe na red 5. Na temu isplata šteta - poljoprivreda je tvornica pod nebom i time nosi rizik koji u svako vrijeme može uništiti uloženi rad u kratkom vremenu ... ljudi u naseljima pretrpe poplavu i društvo nema problem pomoći im (isplatiti neki vid pomoći - odštete), a u slučaju poljoprivrednika druga priča .... I za kraj ... žalosno je naši poljprivrednici imaju takve predstavnike da ih nitko u državi ne razumije niti želi pomoći ...
marijan pavliša
prije 13 godina
Izvrstan prijedlog a sad još realizacija!
Vedran Stapić
prije 13 godina
odlična inicijativa ... svi svoje novce u to malo naših preostalih banaka u RH ...