Poljoprivrednici ne mogu dalje bez poticaja

Za 15-ak dana počet će žetva pšenice, ubrzo slijedi sjetva uljane repice, a osam tisuća poljoprivrednika još nije dobilo ni lipu od prošlogodišnjih poticaja. Neki ih čekaju i dvije godine.

Ustvrdio je to predsjednik Poljoprivredne komore Mato Brlošić na konferenciji za novinare, upozoravajući da mnogi poljoprivrednici nemaju ni kune za gorivo, bez kojega nema ni žetve ni sjetve.

Država je poljoprivrednike navela na zaduživanje, a sad im na dug obračunava kamate i blokira račune. Što je s računima onih koji državi duguju više od 40 milijardi kuna, zapitao je Brlošić. To je maćehinski odnos države prema poljoprivredi jer bi poljoprivrednicima isplata 10 milijuna kuna bila velika pomoć za nadolazeće radove, čulo se u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori.

Vezano za novi zakon o poljoprivrednom zemljištu, nacrt je napravljen, HPK je u 15-tak članaka predložila izmjene i dopune. Napominje kako se njihove glavne primjedbe odnose na gospodarski program koji bi trebao biti taj koji će biti najvrednovanija stavka u zakonu, odnosno prema njemu će se dodjeljivati koncesija na 50 godina. Realno je za očekivati da će takav program uvijek bolje napisati veliki sustavi nego mali poljoprivrednici, kazao je.

U HPK smatraju da bi kriteriji za dodjelu zemlje trebali biti - dosadašnji posjednik, kvalitetni gospodarski programi i najviša ponuđena cijena, a ne, kako se predlaže zakonom, gospodarski program, najviša ponuđena cijena i dosadašnji posjednik.

U HPK imaju primjedbu i na raspolaganje privatnim poljoprivrednim zemljištem, odnosno ne slažu se prijedlogom da će Agencija za zemljište apsolutno raspolagati sa zemljištem kod darovanja, davanja u zakup i prodaje. Smatraju da se mora omogućiti direktna prodaja, davanje u zakup i darovanje među fizičkim osobama.

Osvrnuvši se na skoru žetvu pšenice, Brlošić je rekao kako se očekuje da žetva počne za nekih 10 do 15 dana, posijano je nešto manje od 170 tisuća hektara, očekuje se prosječan prinos i očekuju da ovih dana Ministarstvo poljoprivrede pokrene razgovore o pšenici.

Od ministarstva očekuju da stvori tržišne uvjete u kojima seljaci mogu trgovati, a to je da zaživi skladišnica, da se poveća broj licenciranih skladišta i da omoguće kod HBOR-a kratkoročni krediti za one koji žele skladištiti pšenicu i čekati cijenu.

Što se tiče formiranja cijene pšenice Brlošić je rekao kako ne traže da se tu ministarstvu miješa već će se pokušati ta cijena dogovoriti sa otkupljivačima, a baza će biti trenutna cijena na burzama u okruženju.

Prema izračunu Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu, troškovnik pšenice ove je godine iznosio 1,34 kune po kilogramu.

Foto: RGBStock.com