Poljoprivrednici iz EU-a izvukli 176 milijuna

Hrvatski su poljoprivrednici unatrag četiri godine iz europskih pretpristupnih programa za svoja ulaganja u poljoprivredu i ruralni razvoj, SAPARD-a i IPARD-a, uspjeli izvući 176 milijuna kuna, odnosno tek oko 50 posto novca.
Istovremeno, za rad Agencije za plaćanja u poljoprivredi, koja je od 1. siječnja ove godine, s 434 zaposlena, preuzela isplatu tih sredstava poljoprivrednicima, samo je u ovoj godini predviđen trošak od 166 milijuna kuna! Otprilike, to znači da Agencija sama, za administrativni pogon, godišnje potroši koliko se i seljacima isplati za gradnju staklenika, farmi i ostalog.

Temeljni razlozi zbog kojih se poljoprivrednicima isplaćuje malo pretpristupnih EU sredstava su, priznaju i u Ministarstvu, vrlo strogi kriteriji za prijavu i odobrenje projekata, zatim nedovoljno razvijena mreža konzultanata, kao i "slabija financijska sposobnost ciljanih korisnika". Također, kroz te programe poljoprivrednici ne mogu dobivati novac za kupnju poljoprivredne mehanizacije, za što im sredstva u najvećoj mjeri i trebaju.

"Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom financira se iz državnog proračuna RH. Njezin proračun ove godine iznosi 166,7 milijuna kuna, od čega je za plaće djelatnika osiguran iznos od 69 milijuna kuna, te 56 milijuna kuna za uspostavu infrastrukture za provedbu EU fondova. Ostatak proračunskih sredstava predviđen je za materijalne troškove Agencije", stoji u odgovoru Ministarstva poljoprivrede. To znači da će Agencija samo u ovoj godini na "ostale materijalne troškove" potrošiti 41,7 milijuna kuna, odnosno više od 70 posto sredstava ukupno isplaćenih poljoprivrednicima dosad kroz novi, IPARD program. Trošak funkcioniranja Agencije, repliciraju u Ministarstvu, ne može se, međutim, vezivati isključivo uz SAPARD/IPARD program jer je njihova provedba samo jedna od zadaća Agencije. Od ukupno 434 zaposlenih, kažu, tek šestina djelatnika radi na poslovima provedbe pretpristupnih programa, uz što obavlja i pripremne radnje za postpristupno razdoblje. Ako, dakle, 72 ljudi radi na isplati pretpristupnih i planiranju isplate postpristupnih fondova, to znači da preostala 362 zaposlenika zaprima i obrađuje isplatu ostalih poljoprivrednih poticaja, koje financira država.

Novac iz EU fondova uglavnom velikim tvrtkama

Novac iz pretpristupnih fondova do sada su, osim nekoliko desetaka obiteljskih gospodarstava, uspjele dobiti samo veće i uhodane poljoprivredne tvrtke. Manji poljoprivrednik, da bi novac dobio, ne smije biti zadužen, što je rijetkost, dok projekt, da bi naknadno dobio novac, mora financirati potpuno sam ili pak s kreditom. Platiti mora i izradu skupe projektne dokumentacije, a ako želi unaprijediti svoju proizvodnju žitarica i uljarica, mora imati najmanje 20 hektara zemlje, dok je prosječna obradiva površina u Hrvatskoj 5.7 hektara.

Autor: Bojana MRVOŠ PAVIĆ