Poljoprivreda u minusu: rekordni uvoz i (pre)skupa košarica – gdje griješimo?

Hrvatska gospodarska komora godinama upozorava na pad obujma poljoprivredne proizvodnje, ali i višegodišnje povećanje deficita u vanjskotrgovinskoj razmjeni. Hrana u dućanima je sve skuplja. Dokle ćemo tako, upitali smo prof.dr.sc. Dragana Kovačevića, potpredsjednika HGK na petom izdanju konferencije AgroRocks.

On kaže da je jedan od najvećih problema hrvatske poljoprivrede samodostatnost. "Ako ne proizvodite dovoljno hrane, kao što je slučaj kod nas, to rezultira velikom uvoznom ovisnošću. Ona, zajedno s turističkom potražnjom i rastom plaća, dodatno generira inflaciju i rast maloprodajnih cijena hrane“.

Stavimo li to u kontekst današnjih carinskih ratova i geopolitičkih sukoba, samodostatnost u proizvodnji hrane postaje i pitanje nacionalne sigurnosti, upozorio je Kovačević.

Rekordna razina uvoza

Prema podacima Komore, prošle godine dosegnuli smo 6 milijardi i 200 milijuna eura uvoza. Deficit uvoza nam se od ulaska u EU do danas povećao gotovo 2,5 puta.

"Radili smo analize i utvrdili da su cijene uvozne hrane od 2020. do danas rasle gotovo dvostruko brže nego proizvođačke cijene u prehrambenoj industriji i hrvatskoj poljoprivredi", napomenuo je Kovačević.

U isto vrijeme, zabilježili smo značajan pad fizičkog volumena proizvodnje u poljoprivredi od 15,5 posto. Kada izuzmemo inflaciju, biljna proizvodnja pala je za 14,5, a stočarska čak 21 posto.

"Važno je naglasiti i stanje u vanjskoj trgovinskoj razmjeni. Bilježimo višegodišnji vanjskotrgovinski deficit. Prošle godine dosegnuo je rekordnu razinu od 2 milijarde i 400 milijuna eura. Međutim, više nas brine struktura deficita. Naime, 97% izvoznog suficita čine uljarice i žitarice“, objasnio je.

Izvoz roba poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda te duhana, u prvih šest mjeseci 2025. u odnosu na isto razdoblje 2024. bilježi rast od 10 posto i iznosi 1,95 milijardi eura, što je povećanje od 177,6 milijuna eura.

"Uvoz je porastao za 14 posto i iznosi 3,441 milijardi eura, dok se deficit povećao za 19,6 posto, a pokrivenost uvoza izvozom iznosi 57 posto, što je smanjenje u odnosu na prošlogodišnjih 59 posto“, rekao je potpredsjednik HGK.

Duhan i dalje prednjači u izvozu, a meso u uvozu

U izvozu su najzastupljeniji: duhan i prerađevine (12%), različiti prehrambeni proizvodi visokog stupnja prerade (9,7%), kakao i proizvodi od kakaa (9,4%), proizvodi na bazi žitarica i škroba (9,2%), žitarice (9,2%), pića i alkohol (7,1%) te ribe (7,1%).

"Najveći apsolutni rast izvoza zabilježen je kod duhana i prerađevina sa 60,3 milijuna eura, kakaa sa 39,7 milijuna, ribe sa 22,3 milijuna, proizvoda na bazi žitarica i škroba sa 21,8 milijuna, mliječnih proizvoda, jaja i meda sa 21,2 milijuna te žitarica sa 15,9 milijuna eura“, dodao je.

Najviše uvozimo meso (10,5%), proizvode na bazi žitarica i škroba (8,5%), mliječne proizvode, jaja i med (8,2%), pića i alkohol (7%), duhan i prerađevine (6,7%), voće (6,5%) i te ostale različite prerađevine (6,5%).

Najveći apsolutni rast uvoza bilježimo kod kakaa (+62,5 milijuna), duhana i prerađevina (+51,4), mliječnih proizvoda, jaja i meda (+50,9), voća (+37,1) te proizvoda na bazi žitarica i škroba (+33,5).

U prvoj polovici 2025. izvoz je ostvario višak kod žitarica (116,7 milijuna), ribe (12,5), duhana i prerađevina (2,0) te živih životinja (0,86), pri čemu žitarice čine 88% ukupnog viška.

Najveći manjkovi zabilježeni su kod mesa (299,7), mliječnih proizvoda i jaja (200,3), voća (177,8), hrane za životinje (135,6), povrća (121,5) te proizvoda na bazi žitarica i škroba (111,3), a meso i mlijeko zajedno čine 31% ukupnog manjka.

S druge strane, najveće deficite bilježimo kod uvoza mesa, mlijeka, voća i povrća, dakle kod proizvoda s najvećom dodanom vrijednošću i najvećom dohodovnošću.

"Nažalost, u prvih šest mjeseci ti trendovi se nastavljaju. Iz podataka vidimo da je samodostatnost, odnosno pokrivenost uvoza i izvoza, pala za čak 60 posto“, kazao je Kovačević.

Treba zaštititi ozbiljne proizvođače hrane

Svi ovi podaci jasno pokazuju da glavni problemi leže u niskoj produktivnosti hrvatske poljoprivrede, koja trenutačno iznosi tek oko 30 posto prosjeka Europske unije.

"Produktivnost nam je šest puta niža nego u Njemačkoj i deset puta niža nego u Nizozemskoj. Nismo postigli ekonomiju obujma, pa su jedinični troškovi visoki. Poljoprivreda i prehrambena industrija su podinvestirane, uz rijetke iznimke, a ulaganja u inovacije i nove tehnologije nisu dovoljna. Danas one nisu samo pitanje produktivnosti i konkurentnosti, nego i ključni alat za rješavanje problema klimatskih promjena“, rekao je profesor Kovačević.

Ako se veličina naših gospodarstava mjeri standardnim outputom (SO), nalazimo se na oko 35 posto EU prosjeka, a slično je i s obradivim zemljištem. Gospodarstvo od 9 hektara ostvaruje tek oko 50 posto prosjeka.

"Problem je i u zemljišnim zakonima. S jedne strane imamo zakon o komasaciji, koji pozdravljamo jer ide u smjeru okrupnjavanja zemljišta i povećanja produktivnosti, a s druge strane, aktualni o poljoprivrednom zemljištu koji proklamira, rekao bih, dijametralno suprotne ciljeve“, istaknuo je.

Trenutni zakon, dodao je, dopušta cijepanje tehnoloških cjelina i omogućava da nesavjesni načelnici i gradonačelnici, zajedno sa svojim vijećima, koriste zemlju za dnevno-političko potkusurivanje. Time se razbijaju tehnološke cjeline koje su tvrtke godinama gradile.

"Radi se o ozbiljnim proizvođačima koji imaju zatvoren ciklus - biljnu i stočarsku proizvodnju, preradu, izvoz, zapošljavanje ljudi i ulaganje u inovacije. To se jednostavno treba zaštititi. Dobra je vijest da je Ministarstvo svjesno ovih problema i da krajem godine kreće izmjena zakona, gdje očekujemo biti uključeni“, dodao je.

Trenutno se provode treće izmjene strateškog plana ZPP-a. Bruxelles nameće većinu pravila i manevarskog prostora nema mnogo, no upravo zato u Komori očekuju da novi strateški plan poveća nacionalnu komponentu.

"U pregovorima smo s Ministarstvom poljoprivrede i očekujemo da se 70 milijuna eura, koje su sada predviđene za investicije u poljoprivredi i prehrambenoj industriji, poveća za barem 30 milijuna eura, odnosno da se više ulaže u inovacije i nove tehnologije radi povećanja produktivnosti“, rekao je.

Lokalna infrastruktura da, ali ne iz proračuna za poljoprivredu

Svima je, poručio je, jasno da Europska unija mijenja prioritete. Više sredstava ide za obranu i oružje, a ZPP može biti pogođena proračunskim škarama. Zato je važno već sada osigurati veću nacionalnu komponentu.

"Računamo na domaći proračun, ali i na europski. Država isplaćuje koliko može, jer smo još uvijek relativno mala poljoprivreda na razini EU. Stoga očekujemo snažniju potporu Europske komisije“, kazao je potpredsjednik HGK.

Problem je, kaže, i prevelik broj korisnika potpora i subvencija. U Hrvatskoj je registrirano preko 165 tisuća gospodarstava, od kojih je samo 15–20 posto tržišno orijentirano. Zbog toga se poticaji previše raspršuju i ne donose željene rezultate.

Oko 25 posto potpora odlazi na izgradnju komunalne i društvene infrastrukture. Podržavamo gradnju takve infrastrukture u ruralnim prostorima, ali ona se ne smije oduzimati od proizvodnje hrane.

"Mladi ljudi neće ostati na selu zbog društvene infrastrukture, nego zbog kvalitetnog dohotka, plaće i mogućnosti da oni i njihove obitelji pristojno žive“, zaključio je.