Političke se elite prema poljoprivredi odnose kao prema marginalnoj djelatnosti

Ovisi li nacionalna sigurnost o vlastitoj proizvodnji hrane ili o sposobnosti sudjelovanja u međunarodnoj trgovini hranom? Ovo pitanje otvorilo je raspravu među znanstvenicima, stručnjacima i političarima na tribini održanoj 4. prosinca 2025. u Matici hrvatskoj.

Na skupu su sudjelovali prof. dr. sc. Damir Novotny sa Sveučilišta Algebra Bernays, prof. dr. sc. Mladen Vedriš s Veleučilišta Effectus, dr. sc. Ivica Ikić, predsjednik Uprave BC Instituta, Marijana Petir, predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu, Dalibor Janda, ravnatelj Uprave za Uprave za poljoprivrednu politiku, EU i međunarodnu suradnju Ministarstva poljoprivrede te prof. dr. sc. Damir Kovačić s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Uvodno izlaganje "Proizvodnja hrane u Hrvatskoj, samodostatnost i globalizacija“ održala je izv. prof. dr. Željka Mesić, iznijevši niz zabrinjavajućih podataka o domaćoj poljoprivredoj proizvodnji.

"Troškovi za hranu drugi su najveći izdaci hrvatskih kućanstava, odmah nakon stanovanja“, upozorila je prof. Mesić, dodajući da inflacija ne posustaje – rast cijena hrane u Hrvatskoj iznosio je 4,4 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok je u EU 3 posto.

Istaknula je da jedan poljoprivrednik zaposlen na puno radno vrijeme u Hrvatskoj godišnje generira proizvodnju vrijednu oko 10.000 eura, dok njegov kolega u Nizozemskoj proizvede višestruko više. Razlika, kaže Mesić, leži u znanju i obrazovanju.

"U Nizozemskoj 57 posto nositelja gospodarstava ima neko formalno obrazovanje u poljoprivredi, a u Hrvatskoj tek 5 posto", kazala je ova profesorica s Agronomskog fakulteta i dodala da je "ključno ojačati suradnju između fakulteta, industrije i prakse te podići razinu specijalizacije u svim segmentima proizvodnog lanca".

Tržište nije svemoguće – poljoprivreda mora biti regulirana

Profesor Mladen Vedriš podsjetio je da poljoprivreda mora biti konkurentna djelatnost, ali i alat za zadržavanje ljudi u ruralnim područjima, kao što je to slučaj u Švicarskoj, gdje svaki stupanj nagiba na zemljištu donosi dodatnu državnu subvenciju.

Dodao je kako su uređene zemlje Europe shvatile estetsku i identitetsku vrijednost ruralnog prostora.

"Poljoprivreda doprinosi očuvanju krajolika i time postaje najjači turistički adut, i u zemljama poput Francuske i Italije, gdje je poljoprivreda uredna i produktivna - zemlja je atraktivna i stanovnicima i turistima", kazao je Vedriš.

Otvoreno je rekao da je Hrvatska pala na ispitu kada je odlučila da tržište samo može riješiti sve probleme u agraru.

"Da tržište rješava sve, imali bismo drugačiju stambenu politiku, a roba bi se prevozila željeznicom, a ne kamionima. Poljoprivreda nije i ne može biti slobodno tržište — to mora biti strogo regulirana djelatnost, u kojoj je znanje na prvom mjestu.“

Govorio je i o novoj financijskoj perspektivi EU-a, u kojoj će inovacije, sigurnost i ekologija imati prioritet, a novca za poljoprivredu će biti manje.

"Moramo se razbuditi – novca više neće biti kao dosad. Ključni resursi postaju znanje i učinkovita organizacija.“

Upozorio je i da Hrvatska još uvijek nije učinkovita na administrativnoj razini.

"Ako nemamo kome adresirati problem, kucamo na zatvorena vrata. Bez suradnje stručnjaka i donositelja odluka nema pomaka, a visoka inflacija i visoke cijene hrane u Hrvatskoj posljedica su neefikasnog sustava“, kazao je profesor Vedriš.

Cijelo ministarstvo treba poslati na izlet u Irsku

Najkritičniji prema filozofiji vođenja poljoprivrednog sektora bio je Damir Novotny.

"Citirat ću Krležu – sve sam ja to napisao, a vi, gospodo, ne čitate“, kazao je Novotny i dodao da se političke elite prema poljoprivredi odnose kao prema marginalnoj djelatnosti, a ministarstva su, kaže, često potkapacitirana znanjem i iskustvom.

Izrazio je zabrinutost zbog činjenice da je Hrvatska jedina turistička zemlja na Mediteranu koja uvozi više hrane nego što proizvede. "Albanci nas prestižu, a mi imamo resurse kakve oni mogu samo sanjati“, kazao je. Naveo je da smo prije stotinu godina obrađivali 2,2 milijuna hektara zemlje, a od tada napravili nekoliko koraka unatrag u produktivnosti.

Kritizirao je i stalne izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu ustvrdivši da ako stalno mijenjamo pravila igre, ne može postojati stabilna proizvodnja ni ozbiljne investicije.

"Dvadeset milijuna turista dolazi u Hrvatsku, a jedu uvoznu hranu. Taj apsurd dokazuje koliko su prioriteti pogrešno postavljeni“, zaključio je Novotny.

Vrijeme je za zaokret prema dodanoj vrijednosti

Predsjednik Uprave BC Instituta, Ivica Ikić, naglasio je da Hrvatska mora povezati ratarsku i stočarsku proizvodnju s prehrambenom industrijom ako želi stvoriti dodanu vrijednost.

"Silne milijarde potpora otišle su u krive ruke, a bez rješavanja pitanja zemljišta i navodnjavanja nema održive proizvodnje“, istaknuo je Ikić, posebno upozorivši na nedostatak mladih i obrazovanih agronoma: "Za deset godina hrana će vrijediti kao suho zlato, a mi imamo sve manje ljudi koji znaju kako je proizvesti.“

Damir Kovačić s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu kazao je da samodostatnost nije pitanje jedne ili tri mjere, nego je ona rezultat dugogodišnje poljoprivredne politike i ne može se riješiti kratkoročno.

"EU nam nudi alat u vidu različitih mjera, ali na nama je kako ćemo ih strukturirati i iskoristiti za stvarne potrebe poljoprivrede i ruralnog prostora”, kazao je Kovačić naglasivši da “se sredstva iz prvog Programa ruralnog razvoja nisu usmjerila u jačanje stvarnih gospodarstava i njihovo udruživanje, već su često završila u fantomskim firmama”.

Marijana Petir, predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora smatra da je potreban veći doticaj donositelja odluka s ljudima na terenu.

“Moramo pitati poljoprivrednike što im je potrebno da bi proizvodili hranu i ostali živjeti na selu, jer se prečesto mjere donose odozgo, bez razumijevanja stvarnih potreba ruralnog prostora”, kazala je Petir i dodala da je poljoprivreda pogrešno postavljena "izvozimo sirovinu, a uvozimo gotove proizvode, zato treba raditi više na udruživanju proizvođača i logističkim centrima poput onog nedavno otvorenog u Križu".

Otvoren logističko distributivni centar za jabuke

Dalibor Janda iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva osvrnuo se na budući manjak sredstava iz ZPP-a te istaknuo da "prioriteti novog programskog razdoblja uključuju nove potpore za mlade poljoprivrednike, te da se sredstva za agrar očekuju i kroz kohezijsku i socijalnu politiku".

Sudionici tribine koju je moderirala Zvjezdana Blažić, složili su se da Hrvatska ima sve resurse potrebne za samodostatnu proizvodnju hrane, no ključni problem ostaje organizacija, nedostatak znanja i nestabilan institucionalni okvir. Poljoprivreda se, kako je više puta istaknuto, mora promatrati kao strateška djelatnost, a ne samo socijalna ili tržišna kategorija.