Pokrenut projekt HOP

Gospodarski oporavak i uklanjanje crne demografske slike na našim otocima prioritetna je zadaća hrvatske vlade, koja je u okviru posebnog programa skrbi za otočane pokrenula nekoliko investicijskih ciklusa, vrijednih osam milijardi kuna, čiji je cilj uspon lokalne ekonomije i podizanje kvalitete života na škojima. Uvođenjem noćnih trajektnih linija, podizanjem poslovnih zona, gradnjom komunalne i lučke infrastrukture te davanjem potpora poduzetnicima koji na otocima osnivaju tvrtke i otvaraju radna mjesta, stvoreni su dobri temelji za gospodarsku revitalizaciju dotad zanemarenih hrvatskih područja.

U čitav niz Vladinim mjera, a u šest je godina u otoke uloženo osam milijardi kuna te sagrađeno više od 200 objekata, ubraja se i uvođenje Hrvatskoga otočkog proizvoda (HOP), službene oznake koja potvrđuje jedinstveni spoj kvalitete i stoljetne tradicije proizvoda nastalih na isto tako jedinstvenim hrvatskim otocima. Da bi proizvođač dobio oznaku HOP-a, njegovi proizvodi moraju imati značajke otočne tradicije, razvojno-istraživačkog rada i inovacija.

Iako su već prema svom zemljopisnom određenju u podređenom položaju u odnosu na proizvođače s kopna (otežani i skupi transport, uvjeti i troškovi proizvodnje koja je ručna i u malim serijama), otočani trebaju uložiti i više napora kako bi visokokvalitetne autohtone proizvode utkali u isti vez s modernim trendovima. Njihov je trud to veći jer moderni trendovi ne smiju oskrvnuti oznaku tradicije, kao što ni tradicija ne smije narušiti nit novog vremena. Samo takav proizvod koji je uspio spojiti prošlost i sadašnjost, sačuvavši pritom i visoku kvalitetu, može dobiti oznaku HOP-a te postati važan izvozni brend. Prema broju osvojenih nagrada, koje se dodjeljuju već treću godinu, posebno se ističe Vis, koji je za bivše Jugoslavije bio pretvoren u vojarnu zbog čega je postao hrvatski sinonim za ekonomsko i populacijsko pustošenje.

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture nagradilo je oznakom HOP-a viške proizvođače likera, prošeka i vrhunskih vina s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom. Osim viških bugava i vugava, najboljima su proglašeni i džemovi od limuna, gorke naranče, višnje-maraske, kupine, planike i grejpa, kao i čuvena viška pogača od suhih smokava te kolač od mendule. Pomoćnik ministra mora, prometa i infrastrukture Josip Borić pozvao je otočene da iskoriste pogodnosti marketinškog plana, što ga je izradio Ekonomski fakultet u Splitu, čiji je cilj olakšati plasman otočnih proizvoda, prije svega u Europskoj uniji.

»Projekt HOP-a dokaz je da otoci ne moraju živjeti samo od turizma, već da mogu i samostalno proizvoditi visokokvalitetne proizvode kako u poljoprivredi tako i u drugim djelatnostima«, rekao je Borić.

Autor: Dobrila Stella