Kontinuirano će se raditi na jačanju produktivnosti poljoprivredne proizvodnje, prehrambenoj sigurnosti i proizvodima dodane vrijednosti. Značajan naglasak je na poticanju digitalizacije, inovacija te zelene tranzicije, čulo se na sjednici Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem
Izravna potpora za pet slavonskih županija kroz Projekt Slavonija, Baranja i Srijem vrijedna je preko 20 milijardi kuna, a realizirana je kroz 34 tisuće projekata, rečeno je u utorak u Pitomači na 14. sjednici Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem.
Premijer Andrej Plenković istaknuo je 67 razvojnih projekta vrijednih 12 milijardi kuna na temelju Razvojnog sporazuma usmjerenog ka ostanku ljudi u Slavoniji, pomoći ekonomskom razvoju, zapošljavanju i razvoju komunalne infrastrukture.
"Uložili smo značajna sredstva u restrukturiranje, modernizaciju i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava i unapređenju života u ruralnim sredinama. Od 2016. do danas za poljoprivredu je odobreno više od sedam, a isplaćeno šest milijardi kuna. Za razvoj slatkovodnog ribarstva odobreno 36 projekta vrijednih 114 milijuna kuna“, rekao je Plenković.
O Ulaganjima u poljoprivredu i ribarstvo na području Slavonije, Baranje i Srijema i novim mogućnostima do 2027. godine govorila je ministrica poljoprivrede Marija Vučković.
"U okviru Programa ruralnog razvoja na području cijele Hrvatske odobreno je 21,2 milijarde kuna. Korisnicima u slavonskim županijama za ulaganja je odobrena potpora u vrijednosti od 7,1 milijarde kuna, odnosno 34,4 posto od ukupno odobrenog iznosa. Isplaćeno je više od 5,8 milijardi kuna, odnosno 37,4 posto od ukupno odobrenog iznosa“, kazala je.
Na području Slavonije, Baranje i Srijema zastupljeno je slatkovodno ribarstvo te je u okviru Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo za projekte u pet slavonskih županija od 18. listopada 2016. do 30. studenoga 2022. ugovoreno 36 projekata ukupne vrijednosti 233 milijuna kuna. Za tih 36 projekata ugovoreno je 114,7 milijuna kuna potpore i isplaćeno 96,3 milijuna kuna.
Za državne potpore male vrijednosti na području slavonskih županija isplaćeno je 36,8 tisuća kuna, a za COVID-državne potpore ugovoreno je i isplaćeno je 1,2 milijuna kuna.
"Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike, nudi nove mogućnosti za ulaganja u poljoprivredni sektor. Dokument je usvojila Europska komisija te se njime osigurava gotovo 3,8 milijardi eura potpore u razdoblju 2023. - 2027. godine. Plan je usklađen sa Strategijom poljoprivrede do 2030., odnosno Nacionalnom razvojnom strategijom do 2030. godine. Od ukupnog iznosa, 1,87 milijardi eura se odnosi na izravna plaćanja, 1,85 milijardi eura za mjere ruralnog razvoja te 63,9 milijuna eura za sektorske intervencije u što spadaju sektori voća i povrća, pčelarstva te vina“, naglasila je.
Predstavljene su mogućnosti apsorpcije sredstva iz novog financijskog okvira za ravnomjerni regionalni razvoj Hrvatske. "Ta sredstva su bitna jer smo kroz provedbeni mehanizam osigurali veću odgovornost i zadaće županijama, gradovima i općinama što će pridonijeti boljoj realizaciji onoga što želite za svoj kraj. Smatramo da nitko bolje od vas ne može procijeniti koji su to prioriteti za vaš razvoj. Mi možemo prepoznati osnovne konture, ali u formuliranju tih detalja projekata i u što i kako ulagati, možete pomoći vi koji ste najbliži i najodgovorniji prema svojim građanima", poručio je premijer Plenković okupljenim županima, gradonačelnicima, načelnicima i ostalim sudionicima sjenice.
Dodao je kako je cijeli rad na financijskoj omotnici bio koncipiran vodeći računa o novim mogućnostima kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, ITU mehanizam, ulaganja u potpomognuta i brdsko-planinska područja, Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike, Program za ribarstvo i akvakulturu te Europski socijalni fond.
Kroz nove mogućnosti koje su predstavljene u Strateškom planu Zajedničke poljoprivredne politike Ministarstvo poljoprivrede će s drugim sektorskim dionicima, zaključeno je na sjednici, kontinuirano raditi na jačanju produktivnosti poljoprivredne proizvodnje, prehrambenoj sigurnosti i proizvodima dodane vrijednosti, a značajan naglasak je na poticanju digitalizacije, inovacija te zelene tranzicije.
Potpore će posebno biti usmjerene na male i mlade poljoprivrednike s najvećim potencijalom rasta i razvoja proizvodnje kao i na poticanje udruživanja poljoprivrednika s ciljem jačanja njihova položaja na tržištu.
Nadalje, Europska komisija odobrila je 29. studenoga 2022. novi Program za ribarstvo i akvakulturu Republike Hrvatske za programsko razdoblje 2021.-2027. kojim je hrvatskom sektoru na raspolaganje stavljeno ukupno 2,6 milijardi kuna, od čega 1,8 milijardi kuna iz europskog proračuna i 783 milijuna kuna iz državnog proračuna. Financijska omotnica koja je i Hrvatskoj na raspolaganju kroz novi Europski fond za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu sedma je po veličini prema iznosu sredstava, od ukupno 26 država članica.
U perspektivi provedbe uspješne poljoprivredne politike Savjet podržava daljnje mjere ruralnog razvoja, kao i ulaganja u ribarstvo na tom području, restrukturiranje, modernizaciju i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava i unaprjeđenje uvjeta života u ruralnim područjima Slavonije, Baranje i Srijema.
Na kraju sjednice premijer je uručio 36 novih ugovora iz Programa ruralnoga razvoja u iznosu od 13,8 milijuna kuna, koji će doprinijeti unaprjeđenju poljoprivredne proizvodnje, razvoju nepoljoprivrednih djelatnosti, podizanju kvalitete nasada i korištenju obnovljivih izvora energije.
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković je uz premijera uručila 11 ugovora za pet mjera. Bespovratna sredstva su dobili Dario Basarić (Stočarstvo Agrograss), Mario Milić (Rasadnik Milić), Jozo Martinović (Bioagrar), Matej Krmpotić (OPG Matej Krmpotić), Zdravko Štrok (OPG Zdravko Štrok), Ivana Blagojević (OPG Ivana Blagojević), Danijel Božić (OPG Danijel Božić), Davor Krznarić (MD Promet), Mario Mareković (DAM), Josip Mađar (OPG Josip Mađar), Matija Kovačić (OPG Matija Kovačić).
Novac je najvećim dijelom namijenjen za izgradnje sunčanih elektrana, povećanje osnovnog stada i tovne junadi, ulaganja u povrćarstvo, restrukturiranje postojećih nasada jabuka, nabavku opreme i mehanizacije, razvoj pčelarske proizvodnje.
Sljedeća sjednica Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem održat će se u gradu Otoku u Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Tagovi
Autor
Marta Radić
prije 2 godine
Blago nama seljacim!!!
Đuro Japaric
prije 2 godine
Ekonomski nepismeni diktator Plenković i njegovo VEĆE , mogu prodavati demagogiju jer nasuprot sebe nemaju PAMETNIJE ! 1991 - 2022 , Srbi i POSRBLJENA JNA započinju RAT , u kojem najgore prolazi SLAVONIJA ! Od inustrijski lijepog VUKOVARA , pravi se HIROŠIMA ! NAGASAKI pravi Tuđmanova vojska spaljivanjem sela koje su napustili Srbi ! 1991 počinje i LOPOVSKA privatizacija ! Te godine počinje i PODRŽAVLJENJE zemlje na ŠTETU OPG ! 2022 kao u Carskoj Austriji imamo nekoliko veleposjednika , više IZUMRLIH sela , sela BEZ DJECE i EGZODUS Slavonaca i Baranjaca u inozemstvo ! Od 1999 radio sam na sređivanju stanja za privatnu i podržavljenu zemlju , nisam uspio kupiti nekoliko ha , a ni udruga kojoj sam bio predsjednik , PONIŽAVALI su me sa zakupom na 1 , 5 , 2 godine ! JEBEŠ Plenkovića njegovu HRVATSKU diktatorsku - drpa zajednicu i državicu kojoj je on PREDSEDNIK POSRBLJENE JADE !
SASA FRANIC
prije 2 godine
nije bitno koliko str ulozili. treba napraviti da se od poljoprivrede moze dovoljno zaraditi i zivjeti. znaci trebaju vece zarade na proizvedeno ili nadoknaditi to vecim poticajima. i obezbjediti sto laksi plasman i prodaju.
Đuro Japaric
prije 2 godine
Srijem je dio SLAVONIJE koja je do Zemuna ! Većina Slavonije pod OKUPACIJOM je HDZ i rh , a manji pod okupacijom SRBIJE ! Uz Carsku Austriju naša poljoprivreda UNIŠTENA je agrarnom reformom Srba i posrbljenih hrvata od 1918 ! Koministički kadar , drug Plenković i njegova ministrica Vučković nemaju veze o poljoprivredi ! Od Carske Austrije imamo dvostruku evidenciju zemlje sa cirkusom u katastru i gruntovnici čije sređivanje puno košta i za male parcele ekonomski je neisplativo ! Od 1918 imamo model poljoprivrednih poduzeća i malih izumirućih seljačkih imanja koji se pretvorio u IZUMIRANJE cijelih sela , a koje je drug Plenković mogao vidjeti u Požeškom sandžaku i Osiječkom ! Kvazi državica u kojoj je drug Plenković predsednik posrbljene JADE , NEMAMO STRATEGIJU RAZVOJA POLJOPRIVREDE ! Za Slavoniju i Baranju NAJBOLJE BI BILO , da se RAZDRUŽIMO sa Hrvatskom i Srbijom , jer u te dvije kvazi državice NEMAMO BUDUĆNOST !