Pretraga tekstova
Važno je skinuti stigmu s poljoprivredne proizvodnje kao najvećeg izvora stakleničkih plinova i najsnažnijeg zagađivača okoliša jer to ne odgovara istini, poručila je Marijana Petir, predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu na konferenciji "Klima i urbanizam".
"Ne smijemo dopustiti da nam polja zarastaju u šikare i da parcele postaju neuredne. Na tim površinama mora se proizvoditi hrana", poručila je Marijana Petir, predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu na konferenciji "Klima i urbanizam" govoreći na temu EU zelenih politika, klimatskih promjena i proizvodnje hrane.
Klimatske promjene, istaknula je, duboko utječu na sve aspekte života te ih treba ozbiljno uzeti u obzir pri prostornom i urbanističkom planiranju. Planiranjem se ne smiju isključiti poljoprivredne aktivnosti, posebice u prigradskim područjima gdje se obradiva zemljišta često zanemaruju i zapuštaju.
Kritizirala je odnos prema poljoprivrednicima koji su, kako kaže, protjerani s područja poput Jakuševca zbog urbanističkih koncepata, dok je problem smetlišta ostao neriješen. "Koncept gdje smetlište može, a poljoprivredna proizvodnja ne može, loš je koncept", dodala je Petir.
Pozvala je na podršku svim oblicima proizvodnje hrane koji ne ometaju osnovne životne funkcije grada te se oštro usprotivila velikim infrastrukturnim projektima koji bi mogli ugroziti prirodu i poljoprivredne resurse, osobito na području Sisačko-moslavačke županije.
Govoreći o mogućnostima zelene arhitekture, Petir je istaknula da ona ne smije biti rezervirana samo za središta gradova, već da važnu ulogu imaju i prigradska naselja u kojima se može revitalizirati poljoprivredno zemljište. Time bi se, osim proizvodnje hrane, smanjila i šteta koju divljač nanosi usjevima.
Poseban naglasak stavila je na značaj urbanih vrtova koji, osim proizvodne, imaju i važnu društvenu ulogu u zajednici. Također je podsjetila na niz preporuka koje je Odbor za poljoprivredu upućivao gradovima i općinama, od zabrane pesticida, sadnje medonosnog bilja na javnim površinama, do potpore urbanom pčelarstvu i lokalnim proizvođačima kroz kratke lance opskrbe hranom u školama, vrtićima, bolnicama i drugim javnim ustanovama.
"Važno je skinuti stigmu s poljoprivredne proizvodnje kao najvećeg izvora stakleničkih plinova i najsnažnijeg zagađivača okoliša jer to ne odgovara istini", istaknula je navodeći da modna industrija emitira više
stakleničkih plinova nego avio i pomorski prijevoz zajedno, ali o tome se rijetko govori.
"Poljoprivrednicima se stalno nameću novi zahtjevi, i to s manje novca, što je neodrživo", dodala je.
Zaključno, poručila je kako svi segmenti društva moraju dati svoj doprinos očuvanju okoliša, a da stvarne promjene ne mogu doći samo političkim odlukama, već i promjenom navika, od obiteljskog stola do radnog mjesta i zajednice.
U sklopu konferencije, održane u organizaciji časopisa Komunal, na panelu o utjecaju klimatskih promjena na proizvodnju hrane u gradovima sudjelovao je i saborski zastupnik te gradonačelnik Ludbrega, Dubravko Bilić.
Tagovi
Konferencija Klima i urbanizam Marijana Petir Klimatske promjene Očuvanje okoliša
Autor
Više [+]
Diplomirani novinar, biciklist, hedonist (ne nužno tim redom). Dugogodišnji novinar i urednik u dnevnim tiskanim medijima, a posljednjih nekoliko godina radio je kao glavni urednik dvotjednog časopisa za poljoprivredu Agroglas.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Blitva, češnjak, đumbir, bamije, agrumi, krumpiri, lubenice, banane … u glavni grad Kenije povrće i voće dolazi iz Tanzanije i Ugande, kazuje nam lokalac kojeg smo pitali za smjer tržnice. Cijene su niske, uvjeti loši, a kaos na ulicama Nai... Više [+]
Blitva, češnjak, đumbir, bamije, agrumi, krumpiri, lubenice, banane … u glavni grad Kenije povrće i voće dolazi iz Tanzanije i Ugande, kazuje nam lokalac kojeg smo pitali za smjer tržnice. Cijene su niske, uvjeti loši, a kaos na ulicama Nairobija teško je opisati. Promet se događa nekako, Britanci su zaslužni što voze ‘krivom’ stranom.
Sigurnost na pijaci jednaka je higijenskim uvjetima, pojedinci nisu sretni da ih snimamo, ako za to nisu honorirani. Ulice su pune žicara, starih i mladih.
Više je zebri oko prijestolnice, nego na ovdašnjem asfaltu. Brojni preživljavaju na ulicama, tražeći način zaraditi koji šiling (1Eur je cca 150 šilinga). Kako je tek u ruralnim krajevima?
Vedran Stapić
prije 1 tjedan
Ne, to su banane u pozadini, a ovaj mladić prodaje nekakve suhe pržene ribice Ne, to su banane u pozadini, a ovaj mladić prodaje nekakve suhe pržene ribice
Maja Celing Celić
prije 1 tjedan
Je li ovo suho, na posljednjoj slici bamija? Leleleee, da mi je! Je li ovo suho, na posljednjoj slici bamija? Leleleee, da mi je!
Željka Rački-Kristić
prije 1 tjedan
Molim provjeru činjenicu na licu mjesta jer priča se. Je li zbilja Katolička crkva u Keniji zamijenila misno vino? Više [+] https://www.index.hr/magazin/clanak/crkva-u-keniji-zamijenila-misno-vino-jer-se-staro-prodaje-po-barovima/2718719.aspx