Važno je skinuti stigmu s poljoprivredne proizvodnje kao najvećeg izvora stakleničkih plinova i najsnažnijeg zagađivača okoliša jer to ne odgovara istini, poručila je Marijana Petir, predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu na konferenciji "Klima i urbanizam".
"Ne smijemo dopustiti da nam polja zarastaju u šikare i da parcele postaju neuredne. Na tim površinama mora se proizvoditi hrana", poručila je Marijana Petir, predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu na konferenciji "Klima i urbanizam" govoreći na temu EU zelenih politika, klimatskih promjena i proizvodnje hrane.
Klimatske promjene, istaknula je, duboko utječu na sve aspekte života te ih treba ozbiljno uzeti u obzir pri prostornom i urbanističkom planiranju. Planiranjem se ne smiju isključiti poljoprivredne aktivnosti, posebice u prigradskim područjima gdje se obradiva zemljišta često zanemaruju i zapuštaju.
Kritizirala je odnos prema poljoprivrednicima koji su, kako kaže, protjerani s područja poput Jakuševca zbog urbanističkih koncepata, dok je problem smetlišta ostao neriješen. "Koncept gdje smetlište može, a poljoprivredna proizvodnja ne može, loš je koncept", dodala je Petir.
Pozvala je na podršku svim oblicima proizvodnje hrane koji ne ometaju osnovne životne funkcije grada te se oštro usprotivila velikim infrastrukturnim projektima koji bi mogli ugroziti prirodu i poljoprivredne resurse, osobito na području Sisačko-moslavačke županije.
Govoreći o mogućnostima zelene arhitekture, Petir je istaknula da ona ne smije biti rezervirana samo za središta gradova, već da važnu ulogu imaju i prigradska naselja u kojima se može revitalizirati poljoprivredno zemljište. Time bi se, osim proizvodnje hrane, smanjila i šteta koju divljač nanosi usjevima.
Poseban naglasak stavila je na značaj urbanih vrtova koji, osim proizvodne, imaju i važnu društvenu ulogu u zajednici. Također je podsjetila na niz preporuka koje je Odbor za poljoprivredu upućivao gradovima i općinama, od zabrane pesticida, sadnje medonosnog bilja na javnim površinama, do potpore urbanom pčelarstvu i lokalnim proizvođačima kroz kratke lance opskrbe hranom u školama, vrtićima, bolnicama i drugim javnim ustanovama.
"Važno je skinuti stigmu s poljoprivredne proizvodnje kao najvećeg izvora stakleničkih plinova i najsnažnijeg zagađivača okoliša jer to ne odgovara istini", istaknula je navodeći da modna industrija emitira više
stakleničkih plinova nego avio i pomorski prijevoz zajedno, ali o tome se rijetko govori.
"Poljoprivrednicima se stalno nameću novi zahtjevi, i to s manje novca, što je neodrživo", dodala je.
Zaključno, poručila je kako svi segmenti društva moraju dati svoj doprinos očuvanju okoliša, a da stvarne promjene ne mogu doći samo političkim odlukama, već i promjenom navika, od obiteljskog stola do radnog mjesta i zajednice.
U sklopu konferencije, održane u organizaciji časopisa Komunal, na panelu o utjecaju klimatskih promjena na proizvodnju hrane u gradovima sudjelovao je i saborski zastupnik te gradonačelnik Ludbrega, Dubravko Bilić.
Tagovi
Autor
U ARKOD-u imate upisano privatno zemljište bez pravovaljane dokumentacije? Provjerite Agronet
Claas ulaže u budućnost: Grade novi pogon za proizvodnju traktora vrijedan 6,5 milijuna eura
Olujno nevrijeme: Diljem zemlje potučene voćke, povrće, u Međimurju polegao kukuruz
S hrvatskog tržišta se povlači pet sredstava za zaštitu bilja na bazi aktivne tvari flufenacet
HPK Vladi i MORH-u: Nema obrane zemlje bez sigurne opskrbe hranom
U ARKOD-u imate upisano privatno zemljište bez pravovaljane dokumentacije? Provjerite Agronet
Trump: Poljoprivredno zemljište u SAD-u više nije na prodaju neprijateljskim državama
Kako su ralje administracije pojele projekte obnovljivih izvora energije na hrvatskim farmama
Užas u Njemačkoj: Nepoznati počinitelji odrubili glave kokošima i odnijeli trupove
Sustav za obranu od tuče djeluje na 330 lokacija, a učinkovitost?
HPK: Ministar gospodarstva potiče uvoz hrane i radi na štetu hrvatskih poljoprivrednika!
Nastavljen pad potrošnje mineralnih gnojiva u EU, gdje je Hrvatska?
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Đuro Moj kako je je, mi svi iz ove kože ili vremenskih neprilika nemožemo nikuda. Sreča u svemu da kukuruz nije nastradao, ima negdje mestimično malo Više [+]
