Pet milijuna kuna za klastere

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva počelo je 2005. projekt sufinanciranja klastera pod nazivom »Klasteri - zajednički proizvod« te danas u Hrvatskoj postoji 46 klastera i klasterskih inicijativa u koje je udruženo više od 400 tvrtki s 25.000 zaposlenih. Najviše klastera djeluje u Zagrebu te u županijama - Varaždinskoj, Osječko-baranjskoj, Istarskoj i Međimurskoj. Početkom ovog tjedna u Opatiji je održana Treća međunarodna konferencija o klasterima koja je bila u znaku teme »Izazovi i mogućnosti razvoja klastera«.

Prema riječima potpredsjednika Vlade i ministra gospodarstva Damira Polančeca, 44 posto hrvatskog BDP-a ostvaruju manja i srednja poduzeća koja, uključujući i obrte, ostvaruju i 40 posto hrvatskog izvoza, a u njima radi i 60 posto svih zaposlenih u Hrvatskoj. Tvrtkama udruženima u klastere omogućuje se postizanje zajedničkog cilja, od većeg stupnja finalizacije proizvoda do korištenja raznih zajedničkih usluga, iz čega proizlazi da je klaster alat za podizanje konkurentnosti gospodarstva.

Nadležno ministarstvo izradit će strategiju razvoja klastera do kraja rujna 2009. koja će biti podloga za još uspješniji i brži nastavak klasterizacije. Klasterizacija u Hrvatskoj počela je projektom sufinanciranja klastera »Klasteri - zajednički proizvod« 2005., a u minule četiri godine Ministarstvo gospodarstva izdvojilo je za klasterizaciju 17 milijuna kuna, od čega oko šest milijuna kuna u prošloj godini, a u 2009. za poticanje razvoja klastera osigurano je pet milijuna kuna. Štoviše, Hrvatska povećava novac za razvoj obrtništva te za uvođenje novih tehnologija kod malih i srednjih poduzeća koja su izvoznici. Klasteri potiču rast zaposlenosti, inovativnosti i konkurentnosti te jačaju međuregionalnu suradnju, odnosno omogućuju održivu konkurentnost nacionalnih ekonomija pojedinih država te regija, a na kraju i Europe na globalnoj razini.

Poslovne filozofije da se uspješno gospodarstvo može temeljiti prije svega na jeftinoj radnoj snazi u sve većoj mjeri doživljavaju krah, jer je temelj gospodarstva znanje, obrazovanje i stručnost. U Hrvatskoj se od 1991. počeo smanjivati udjel industrije u BDP-u, jer je došlo do slabljenja velikih poduzeća koja su u najvećoj mjeri činila dotadašnje nekonkurentno socijalističko gospodarstvo. Osnovano je na tisuće novih malih i srednjih poduzeća kojima sada treba pomoći da postanu u što kraćem roku konkurentnija, najprije na domaćem tržištu, a potom u regiji i šire.

Hrvatski klasteri u međunarodnim mrežama

Naime, domaćim proizvodnim tvrtkama nije nimalo lako nositi se s inozemnom konkurencijom koja ima slobodan pristup na hrvatsko tržište, a najčešće je riječ o robi slabije kvalitete proizvedenoj na Dalekom istoku. Klasteri im u tome mogu uveliko pomoći, a među prvim klasterima u našoj zemlji osnovani su klasteri tekstilne industrije, drvne industrije, turizma, informacijske tehnologije, marikulture, male brodogradnje i klaster voda. Naši klasteri udruženi su u dvije međunarodne mreže - Drvni klaster sjeverozapadne Hrvatske u mrežu drvnih klastera jugoistočne Europe, a Bio Q, klaster ekološke proizvodnje, u mrežu ECOrural net klastera jugoistočne Europe zdrave hrane.

Autor: Damir Herceg