Pretraga tekstova
Cilj skupa je povezivanje znanosti, stručnjaka i neposrednih proizvođača te ukazivanje na mogućnosti poljoprivredne proizvodnje u suglasju s prirodom i okolišem
Na jučerašnjem otvaranju 6. međunarodnog znanstveno-stručnog skupa "Poljopriveda u zaštiti prirode i okoliša", u organizaciji Agroglasa i Ministarstva poljoprivrede te suorganizatore ISTRO i HDPOT, pomoćnik ministra poljoprivrede Dražen Kurečić istaknuo je kako Hrvatsku ulaskom u EU tek čeka "pravi posao" koji podrazumijeva implementaciju zakonodavstva prilagođenog pravnoj stečevini EU, poručivši da je cilj hrvatske poljoprivrede ostvarivanje konkurentnosti uz istovremenu zaštitu prirode i okoliša.
Prema njegovim riječima potrebno je smanjiti uporabu mineralnih gnojiva, zaštitnih sredstava i ostalih konvencionalnih oblika za poticanje veće proizvodnje i okrenuti se ekološkoj poljoprivredi. Kurečić je dodao kako je poljoprivreda često u javnosti okarakterizirana kao jedan od najvećih onečišćivača okoliša zbog nestručne i pretjerane primjene kemijskih sredstava, kao i snažnog osiromašenja tla zbog primjene neodgovarajuće agrotehnike.
Govoreći o utjecaju klimatskih promjena na poljoprivredu, Bojan Stipešević s Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, upozorio je kako dio poljoprivrednika zna iz vida izgubiti činjenicu da primjerice u sušnim godinama u zemlju bačena gnojiva i zaštitna sredstva ostaju neiskorištena, ali se aktiviraju u prvoj kišnoj godini koja dođe. "To se nama dogodilo u prošloj, izrazito sušnoj i u ovoj, do sada kišnoj, godini, i poljoprivrednici moraju voditi računa da se u zemlji već nalazi prošlogodišnje gnojivo i zaštitna sredstva te biti oprezni s ovoproljetnim tretiranjem usjeva kako ne bi prouzročili više štete nego koristi", istaknuo je.
Upozorio je kako klimatske promjene često znaju gnojiva i zaštitna sredstva učiniti opasnijim nego što zaista jesu ili pak njihovo djelovanje potpuno poništiti. "Većina tih sredstava ispitana su u laboratorijima, dok vanjski uvjeti donose potpuno nova pravila", rekao je Stipešević.
Prema riječima pomoćnice za znanost ravnatelja Poljoprivrednog instituta Osijek Aleksandre Sudarić, suvremena poljoprivredna proizvodnja nalazi se pred velikim izazovima, od porasta broja stanovnika do klimatskih i zakonodavnih promjena koje snažno utječu na tu djelatnost.
Na značaj klimatskih promjena upozorila je i Milena Simić iz Instituta za kukuruz u Zemun Polju iz Srbije rekavši kako su poljoprivredni proizvođači zainteresirani za primjenu novih znanstvenih saznanja. "Naravno, financiranje je još uvjek skromno, ali svakodnevno nas zovu poljoprivredinici i pitaju kako tretirati usjeve protiv korova, čime sijati i to nas izuzetno raduje", navela je Simić dodajući kako u ekstremnim uvjetima korovi uvijek pobjeđuju. Prema njezinim riječima, specifičnost ove godine je neujednačenost nicanja biljaka, a razlozi su višestruki, od nedovoljno vlage do slabe pripreme tla za sjetvu.
Autor: Alen Kuns Foto: Rgbstock.com
Tagovi
Bojan Stipešević Aleksandra Sudarić Mineralna gnojiva Ekološka poljoprivreda Milena Simić Dražen Kurečić Konkurentnost
Autor
Više [+]
Diplomirani novinar sa više od dvadeset godina staža na temama vezanim uz poljoprivredu, selo i ruralni razvoj. Dugogodišnji suradnik glasila Hrvatske gospodarske komore (HGK) Hrvatsko gospodarstvo, Gospodarskog lista te niz novina poput Glasa Slavonije i Vjesnika.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Moj ispušni ventil 💚🌸🪻 najdraže godišnje doba 🥰