Otišli smo u minus - već smo potrošili ovogodišnje Zemljine resurse

Zamislite sve resurse na Zemlji kao bankovni račun. Jeste? E pa sve smo potrošili 29. srpnja i otišli u minus, piše CNN.

Naime, čovječanstvo je 29. srpnja službeno iskoristilo više ekoloških resursa nego što bi ih Zemlja mogla obnoviti do kraja ove godine. Takvo stanje ekološkog bankovnog računa ima i svoj službeni naziv - Dan ekološkog duga (Earth Overshoot Day, EOD).

Najraniji datum od kada postoji mjerenje

Organizacija Global Footprint Network, koja se bavi izračunom tog dana, upozorava kako čovječanstvo trenutno prirodne resurse troši 1,75 puta brže nego što ih naš planet može obnoviti. To znači da trošimo više prirodnog kapitala nego što imamo, poput krčenja šuma i emitiranja ogromnih količina ugljičnog dioksida u atmosferu i time ugrožavamo upotrebu resursa u budućnosti.

U posljednjih 20 godina taj se datum pomaknuo za dva mjeseca, a 29. srpnja je najraniji datum od kada ovo mjerenje postoji. 

"Imamo samo jednu Zemlju. Ne možemo koristiti 1,75 puta više resursa bez destruktivnih posljedica", rekao je Mathis Wackernagel, osnivač Global Footprint Networka. 

Sjedinjene Američke Države jedan od najvećih krivaca

Kada bi cjelokupno svjetsko stanovništvo živjelo kao Amerikanci, smatra Global Footprint Network, trebalo bi nam pet Zemalja da se ispune svi naši zahtjevi. Ako bi svi živjeli kao Francuzi ili Britanci, onda bi nam bila dostatna tri naša planeta, što je daleko od idealnog. 

Iako siromašnije zemlje prirodne resurse ne troše u tolikoj mjeri, one će biti te koje će platiti račune. Naime, istraživanja pokazuju da će klimatske promjene drastičnije utjecati na život u siromašnijim nego u bogatijim zemljama, kao što je SAD. 

Globalna zdravstvena opasnost

Organizacija je ove podatke objavila samo nekoliko mjeseci nakon izvješća Ujedinjenih naroda gdje se spominje kako će ovaj tempo uništavanja prirodnih resursa ugroziti "ekološke temelje društva".

U izvješću se navodi da će, ako se stvari ne promijene, nastati globalna zdravstvena opasnost koja bi potencijalno dovela do milijuna smrtnih slučajeva od onečišćenja zraka u Aziji, na Bliskom istoku i Africi te stvorila infekcije otporne na lijekove zbog zagađenja slatke vode.