Pretraga tekstova
Neslavno završen prvi veliki zajednički posao hrvatskih prizvođača poljomehanizacije
Prošlogodišnje poslovanje osječkog OLT-a, nekad najvećeg proizvođača poljodjelske mehanizacije na prostorima ex-Jugoslavije, zbog naraslih teškoća u hrvatskom, ali i agraru zemalja u okruženju, obilježeno je iznimnim teškoćama.
Prodaja gotovih proizvoda na domaćem tržištu smanjena je za trećinu, a izvoz praktički prekinut. Teškoće u poslovanju u toj tvrtki nisu skrivali, a smanjeni broj radnika za 20 bio je nedovoljan da se tijekom 2010. u dovoljnoj mjeri uposle preostalih 105 djelatnika. Nekoliko mjeseci samo za plaće tvrtka je isplaćivala gotovo sav prihod od prodaje, pa je kraj prošle godine dočekan s velikim upitnikom nastavka daljnjeg poslovanja u postojećem volumenu.
- Veliku nadu u rast naše prodaje polagali smo u realizaciju posvema izglednih poslova izvoza naših proizvoda na tržište Maroka, gdje smo nastupom u svibnju na tamošnjem najznačajnijem sajmu poljoprivrede, u organizaciji Klastera poljomehanizacije, pobudili veliki interes poljoprivrednika, odnosno trgovaca takvim proizvodima - veli Ante Ćerluka, predsjednik Uprave OLT-a, ali i sa žaljenjem dodaje da realizacija toga posla ide isuviše sporo, a u posljednje vrijeme, ulaskom u sam finiš njegova zaključenja, pojavili su se i neočekivani potezi nekih subjekata u njemu.
Naime, osam članica Klastera poljomehanizacije, hrvatskih proizvođača, dogovorilo je da se ukupan izvozni posao, vrijedan čak 30 milijuna kuna, u kojemu OLT sudjeluje s oko 9 milijuna kuna (152 različita poljoprivredna stroja, najvećim dijelom sijaćica), realizira u organizaciji kutinske Hidraulike, tvrtke koja već ima iskustva s izvozom u Maroko, također članice Klastera.
- Dogovorili smo cijene naših proizvoda da bi prije kraćeg vremena, bez ikakve konzultacije i suglasnosti s članicama Klastera, izvoznik cijenu prema marokanskom kupcu povećao za približno 15 posto, premda smo ranije dogovorili da se ona može povećati za najviše pet posto. To smo, umjesto iz Klastera ili od izvoznika, saznali od kolega iz bjelovarske tvrtke Hitner, proizvođača zglobnih traktora, drugog proizvođača po vrijednosti dogovorenog izvoza u Maroko, veli Ćerluka i dodaje da su, sumnjajući u zakulisne radnje, pa i zloporabe, odmah tražili žurni sastanak svih članica Klastera, na kojemu su dogovorili odustajanje od zajedničkog, te prelazak na zaključenje ugovora s marokanskim kupcem svake od osam tvrtki ponaosob.
- Mi jednostavno nismo mogli dopustiti da drugi na nama zarađuju, to više što se na taj način u Maroku, gdje su već prisutni svi svjetski proizvođači poljomehanizacije, reže konkurentnost naših proizvoda i time se praktički zatvaraju vrata za naredne ugovore o izvozu - veli Ćerluka. Dodaje da ovih dana, uz suradnju s Odvjetničkim uredom Vesne Škare Ožbolt iz Zagreba, nastavljaju raditi na sastavljanju novih, pojedinačnih ugovora kako bi isporuka, a onda i naplata izvezenog, mogla početi što prije. U OLT-u se nadaju da će posao biti zaključen već uskoro, a oni su, budući da je riječ o strojevima iz redovnog proizvodnog programa tvrtke, čak 70 posto njih u stanju završiti i otpremiti već za mjesec dana, odnosno sve zajedno za najdulje dva mjeseca.
- Sada najveći dio naših aktivnosti usmjeravamo upravo prema tome poslu, veli Ćerluka, to prije što su se prodanih šest strojeva, izložbenih eksponata na proljetnom sajmu poljoprivrede u Maroku, pokazali iznimno pogodnim za primjenu na tlu Maroka, pa je to za OLT, ali i druge hrvatske proizvođače poljomehanizacije obećavajuće tržište za budućnost. Uz to, od Odvjetničkog ureda Ožbolt i pokrovitelja toga posla, Splitske banke, članice francuske Societe generale grupe, koja iznimno dobro poznaje marokanske gospodarske prilike, dobili su preporuku da je to tržište s kojim valja poslovati.
Autor: Nikola VUKADINOVIĆ
Tagovi
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Kukuruz kako ga ja zovem svaštara, hibrida izmješano četri fao grube u jednoj parceli. Proljetna brazda, preorana livada 10.3.2025 god ono da si zasladim dan poslije rođendana ono kako bi neki rekla ajde da probamo a ko je brobao taj se i u... Više [+]
Kukuruz kako ga ja zovem svaštara, hibrida izmješano četri fao grube u jednoj parceli. Proljetna brazda, preorana livada 10.3.2025 god ono da si zasladim dan poslije rođendana ono kako bi neki rekla ajde da probamo a ko je brobao taj se i usra... ali očito da ja nisam.
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Vedran Stapić To sam trebao inače spojiti sa ovom velikom parcelom koja je 4,67 h ali je problem neznam gdje beton što su pronašli plin, nemogu ga Više [+] nikako napipati gdje je da nepotrgam plug. A i ovo što preorao tu su bile nekada kažu dvije kuče ali sa plugom sam našao i treču i sada me u jesen čeka dobar posao, vađenje temelja iz zemlje ali je bio i bunar tu negdje po saznanju drugih ljudi pokriven je sa daskama.
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Vedran Stapić Žao mi je samo što nisam ubacio nešto KWS sjemena. Več sam išao na ossk Drava. I sada več mogu zaključiti gdje i što za iduču godinu Više [+] spajati ( mješati ) na parcele ali dvije različite sorte to radim zbog oplodnje. Prije ako sam išao samo sa jednim hibridom oplodnja nije bila dobra pa nije bilo ni prinosa.
Vedran Stapić
prije 3 tjedna
Da, zato i postoje različiti hibridi, da ih se proba u raznim taktikama Da, zato i postoje različiti hibridi, da ih se proba u raznim taktikama
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Vedran Stapić Izgleda sav super kakva je sušna godina. To je OSSK hibrid jedino što kod nas pri vrhu Bilogore uspjeva i u sušama. Da nije suša bilo Više [+] bi fenomenalno. Problem što ubrzano niče Koštan sada u ovoj suši. Ovdje sam utrpao Tomasov, Filingran, Drava, nešto sitno staroga sjemena 596. Na ostale parcele isto mješam ali tamo sam išao sa dvije različite grupe u jednome redu Filigran nešto više nego Tomasov. Sve što je Ossk kod mene nema problema. Bc idt več su daleko slabiji. Zato ja to i zovem svaštara jer moraš isprobati da naučiš koje sorte su za tvoj kraj, nije sve isto što zasijati ili zasaditi.
Vedran Stapić
prije 3 tjedna
Izgleda prilično dobar, u odnosu na mnoge druge table u Slavoniji i Baranji Izgleda prilično dobar, u odnosu na mnoge druge table u Slavoniji i Baranji