Pretraga tekstova
Erkapić: Moramo naše poljoprivredne strojeve vratiti na ruske oranice
Hrvatska poljodjelska mehanizacija, nakon više od 20 godina prekida, ponovno mora krenuti put Ruske Federacije, ogromnog tržišta na koje su u vrijeme bivšeg SSSR-a hrvatski proizvođači, poglavito osječki OLT, izvozili velike količine tih proizvoda koji su ondje bili visoko etablirani.
Potražnja za hrvatskim poljoprivrednim strojevima postoji i dalje, a tomu u prilog govori i činjenica da se rezervne dijelovi za njih sada iz hrvatskih tvrtki u Rusiju izvoze posredovanjem trećih zemalja. Upravo s tim ciljem hrvatski Klaster poljomehanizacije, u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom, nastupio u Moskvi na Agrosalonu, najznačajnijem poljoprivrednom sajmu za područje Rusije i velikog dijela Azije.
- Uspjeli smo obnoviti poslovne veze s predstavnicima niza ruskih poljoprivrednih i uvoznih tvrtki. Na tom tržištu posluje cijeli svijet te ondje sigurno ima prostora i za članice hrvatskog Klastera poljomehanizcije - kaže nam njegov direktor Željko Erkapić. Dodaje da se brojna hrvatska delegacija susrela i s predstavnicima Udruženja ruskih proizvođača poljoprivredne mehanizacije “Rosagromaš”, koje ima čak 86 članica. “Saznali smo kako je najbolji način ulaska na to tržište preko osnivanja zajedničkih tvrtki i proizvodne kooperacije. Tim načinom na tržište Rusije ušle su brojne globalne tvrtke, poput Johna Deera, Clasa i ostalihh, a koje su sada ujedno i članice 'Rosagromaša'”, veli Erkapić. Kada se tom tržištu pristupi na takav način, onda su i carinska stope pri isporuci dijelova mnogo niže nego što su za isporučeni kompletni stroj. Ondje je znatno niža i cijena rada, tako da se, u konačnici, kroz zajedničku proizvodnju dolazi do jeftinijeg proizvoda, mogućnosti transfera tehnologija, ali i do kanala distribucije za lakši pristup kupcima.
Hrvatski izlagači na moskovskom Agrosalonu susreli su se i s visokim predstavnicima za razvoj i investicije ruske Jaroslavskaje oblasti koji su im prikazali potencijale svoje pokrajine za proizvodnu kooperaciju. “S obzirom na to da je to manje razvijeno područje u Rusiji, postoji niz metaloprerađivačkih tvrtki koje su zapale u teškoće te traže nove proizvodne programe i transfer tehnologije. Stoga nam je ponuđena i mogućnost da kapacitete nekih naših tvrtki pokušamo djelomično preseliti tamo i na taj način, kroz zajedničku proizvodnju, počnemo ulaziti na rusko tržište”, kaže Erkapić. Zadovoljan je što je na tom sastanku bio i predstavnik osječkog Eurometala, tvrtke koja je nedavno preuzela proizvodni program MIO-Standarda u stečaju.
Dogovoreno je da čelnici nekoliko ruskih tvrtki posjete Hrvatsku i ocijene koliko bi proizvodni program i ulazak u kooperaciju s hrvatskim proizvođačima za njih bio zanimljiv.
Od 7. do 11. studenoga, uz potporu HGK, Klaster poljomehanizacije i njegove članice nastupit će i na poljoprivrednom sajmu u talijanskoj Bolonji. “Mnoge naše članice, pa i osječki Eurometal, u velikoj su mjeri vezane uz talijansko tržište te ćemo to pokušati i unaprijediti. Taj nam je sajam zanimljiv i zbog sjevernoafričkog tržišta čije neke tvrtke iz Maroka, Tunisa i Alžira već rade s našim članicama. Očekujemo od toga sajma mnogo, prije svega snažniji prodor, ne samo na talijansko nego i tržište Magreba”, kaže Erkapić.
Autor: Nikola VUKADINOVIĆ
Tagovi
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Kukuruz kako ga ja zovem svaštara, hibrida izmješano četri fao grube u jednoj parceli. Proljetna brazda, preorana livada 10.3.2025 god ono da si zasladim dan poslije rođendana ono kako bi neki rekla ajde da probamo a ko je brobao taj se i u... Više [+]
Kukuruz kako ga ja zovem svaštara, hibrida izmješano četri fao grube u jednoj parceli. Proljetna brazda, preorana livada 10.3.2025 god ono da si zasladim dan poslije rođendana ono kako bi neki rekla ajde da probamo a ko je brobao taj se i usra... ali očito da ja nisam.
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Vedran Stapić To sam trebao inače spojiti sa ovom velikom parcelom koja je 4,67 h ali je problem neznam gdje beton što su pronašli plin, nemogu ga Više [+] nikako napipati gdje je da nepotrgam plug. A i ovo što preorao tu su bile nekada kažu dvije kuče ali sa plugom sam našao i treču i sada me u jesen čeka dobar posao, vađenje temelja iz zemlje ali je bio i bunar tu negdje po saznanju drugih ljudi pokriven je sa daskama.
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Vedran Stapić Žao mi je samo što nisam ubacio nešto KWS sjemena. Več sam išao na ossk Drava. I sada več mogu zaključiti gdje i što za iduču godinu Više [+] spajati ( mješati ) na parcele ali dvije različite sorte to radim zbog oplodnje. Prije ako sam išao samo sa jednim hibridom oplodnja nije bila dobra pa nije bilo ni prinosa.
Vedran Stapić
prije 3 tjedna
Da, zato i postoje različiti hibridi, da ih se proba u raznim taktikama Da, zato i postoje različiti hibridi, da ih se proba u raznim taktikama
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Vedran Stapić Izgleda sav super kakva je sušna godina. To je OSSK hibrid jedino što kod nas pri vrhu Bilogore uspjeva i u sušama. Da nije suša bilo Više [+] bi fenomenalno. Problem što ubrzano niče Koštan sada u ovoj suši. Ovdje sam utrpao Tomasov, Filingran, Drava, nešto sitno staroga sjemena 596. Na ostale parcele isto mješam ali tamo sam išao sa dvije različite grupe u jednome redu Filigran nešto više nego Tomasov. Sve što je Ossk kod mene nema problema. Bc idt več su daleko slabiji. Zato ja to i zovem svaštara jer moraš isprobati da naučiš koje sorte su za tvoj kraj, nije sve isto što zasijati ili zasaditi.
Vedran Stapić
prije 3 tjedna
Izgleda prilično dobar, u odnosu na mnoge druge table u Slavoniji i Baranji Izgleda prilično dobar, u odnosu na mnoge druge table u Slavoniji i Baranji