Pretraga tekstova
Doznajte od ključnih ljudi imamo li plan za digitalnu transformaciju hrvatske poljoprivrede - na online konferenciji koja će se održati 25. veljače 2021. od 14 sati
Digitalizacija je priča o budućnosti koju možemo graditi već danas. Brzina i kvaliteta razvoja poljoprivrednih gospodarstava, ali i nacionalne poljoprivrede u cjelini, više nego ikada prije, ovise o uvođenju digitalnih tehnologija.
Već su naveliko u primjeni tehnologije precizne poljoprivrede poput mapiranja polja, GPS navođenja, varijabilne aplikacije gnojiva i drugih koncepata maksimizacije prinosa i optimizacije korištenja resursa. Tu su i javni online servisi poput ARKOD-a i AGRONET-a, kao i aplikacije za upravljanje proizvodnjom i dokumentiranje poput AGRIVI te niza drugih e-usluga koje olakšavaju i ubrzavaju prijem roba, njihovu promociju i plasman. U uporabi je i mnoštvo tržišnih alata koji skraćuju opskrbne lance te kreiraju potpuno novi kanal pristupa kupcima.
Istovremeno, Europska unija uvodi Zeleni plan, set politika za koju će se gotovo polovica EU budžeta poljoprivrednicima isplaćivati za upotrebu zelenih tehnologija, onih koje štite okoliš, a oslanjaju se na digitalizaciju. Tako će i prihod poljoprivrednika izravno ovisiti o tome koliko su spremni prihvatiti alate i načine budućnosti.
Možda bolje rečeno, digitalne sadašnjosti?
Kako će izgledati proizvodnja hrane, koje promjene možemo očekivati i planiramo li digitalnu transformaciju domaćeg agrara - neke su od tema o kojima će se raspravljati na online konferenciji "Digitalna poljoprivreda" koju organiziraju Agroklub i AGRIVI, 25. veljače od 14 sati uživo na ZOOM platformi.
Panelisti su: Zdravko Tušek, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, Andrej Dean, izvršni direktor Fortenova grupe za poljoprivredu i predsjednik Uprave Belja, Matija Žulj, osnivač i direktor globalne agrotehnološke tvrtke AGRIVI, izv.prof.dr.sc. Ivan Plaščak, predstojnik Zavoda za poljoprivrednu tehniku na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti u Osijeku i Pavle Marić, voditelj prodaje tvrtke Jerković d.o.o., zastupnika strojeva za preciznu navigaciju i autopilot sustave. Online konferenciju moderirat će Leticija Hrenković iz Agrokluba.
Za praćenje konferencije uživo na ZOOM platformi registrirajte se putem sljedeće poveznice OVDJE, a kako biste dobili dodatne informacije i bili u mogućnosti postavljati pitanja panelistima tijekom rasprave. Požurite, jer je broj mjesta ograničen na 100 sudionika.
Za sve druge zainteresirane "Digitalna poljoprivreda" će se prenositi uživo i na Facebook stranicama Agrokluba, za što registracija nije potrebna.
Tagovi
Digitalizacija poljoprivrede Agrivi Agroklub Zdravko Tušek Andrej Dean Matija Žulj Ivan Paščak Pavle Marić
Autorica
Više [+]
Magistra politologije s dugogodišnjim iskustvom rada u institucijama državne i javne uprave vezanim za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj.
Partner
Ulica grada Gospića 1A,
10000 Zagreb,
Hrvatska
e-mail: prodaja@agrivi.com
web: https://www.agrivi.com/hr/
Što je sada gore od ovih zadnja tri dana Tuča ili Jaki vjetar. Kod mene vjetar napravio veču štetu nego da bila tuča. Malo prije obišao polja ali suncokret je dobio naj jače i to bar 70% ode u ništa.
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Đuro Moj kako je je, mi svi iz ove kože ili vremenskih neprilika nemožemo nikuda. Sreča u svemu da kukuruz nije nastradao, ima negdje mestimično malo Više [+] se napio ali će se podignuti. Mom prijatelju kukuruza 12 hektara poravnalo sa zemljom još gore nego meni suncokret. Ništa idemo dalje, ovako i onako elelentarna neče biti proglašena zbog vjetra, pa ćemo ovih dana malo bogu krasti dane. Nema žalovanja od toga nema ništa.
Đuro Japaric
prije 3 tjedna
Oslobodi nas Bože od nevremena , HDZ , SDP i njihovih privjesaka ! Oslobodi nas Bože od nevremena , HDZ , SDP i njihovih privjesaka !
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Karolina Rastoja Ovdje ću komentirati tvoj članak, Klimatski kaos na poljima: Mogu li ih inovacije iz zraka ublažiti? Nemogu, mogu te upozoriti ali Više [+] od ovakvih vremenskih promjena nemogu te ublažiti. Vremenske nepogode su veča sila od bilo koje naj novije tehnologije, ovisiš sam o sebi. Ili onaj način ako se ko sječa Olimpiskih igara u Pekingu kad su vremenom upravljali Harpovima da nepada kiša da se igre održe, kad bio kraj olompiskih igara hapove isključili. Tada nastao kaos sa kišama i poplavama. Danas ti o tome još mnogo ljudi priča što se tamo te godine događalo. Drugi ti primjer Svijetsko nogometno prvenstvo u Rusiji, sudac označio kraj finala, harpovi pogašeni priču dalje znate i nebo je plakalo zajedno sa Kolindom kod dodjele medalja.
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Vedradrane naj gore je onaj dio što sam cijelo vrijeme bio u kontaktu sa Lidea Srbija, da vidimo što i kako i po njihovim uputama radio. Za slijedeču Više [+] godinu trebalo je nešto novo njihovo biti u srcu Bilogore, ali očito ću odustati od toga. Moram dobro razmisliti za slijedeču godinu.
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Karolina Rastija Amazon suncokret, tu su glave trebale biti 28-30 cm. Sada što ostane ako ostane, bumo vidjeli kako kažu slijepci. Ali vremenskim Više [+] nepogodama još nije kraj a uloženo previše.
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Vedrane, na svim tablama. Jedan mi danas iz sela rekao da je to bio primjer kako bi trebao izgledati suncokret a ne što oni imaju. Sada je primjer za Više [+] uđbenike na zemlji. Ništa idemo dalje.
Vedran Stapić
prije 3 tjedna
Gadno, nadam se da nije tako na svim tablama Gadno, nadam se da nije tako na svim tablama
Stjepan Žunac
prije 4 godine
Leticija to je meni sve poznato, koristim se od ustava e-građani,e-oi itd ... ALI 90% niti se koristi nečim manje komplicirano niti ovim kompliciranijim stvarima. Svakodnevno sam na raznim portalima i poljoprivednim grupama, gdje je iznenađujuće neznanje i nezanitersiranost mladih za ovaj način rada ... prvenstveno jer se na njima vode gospodarstva a oni sami nemaju pravo odlučivanja ispred roditelja ... ipak je ovo "balkanski mentalitet" (da se netko ne uvrijedi ).
Leticija Hrenković
prije 4 godine
Doći će to na svoje... pomalo, uz edukaciju i praksu. Vjerujem da će poljoprivrednici uskoro radije odabrati online komunikaciju od doma, nego vožnju do ureda podružnice i čekanje u redu. Pogotovo u pandemijskoj situaciji u kojoj su socijalni kontakti ograničeni, i kojoj se ne nazire kraj. Tko želi naučit će, AGRONET nije bauk i ne služi samo za podnošenje zahtjeva za plaćanja. U njemu se nalaze svi podaci o PG i dokumenti koje APPRRR izdaje, izračun potpora, odluke o odobrenju projekata, rezultati kontrola i sl.
Stjepan Žunac
prije 4 godine
Marta sve ok, ALI nikakva obvezna nametnuta članstva, jer to nije opcija da sami proizvođači donose odluke, već kada je nešto obvezno onda dolazi do do toga da nemaju funkciju već upravo kao i do sada sa svim udrugama,pa i HPK. Leticija od te 22 tisuće njih možda tisuću zna koristit aplikacije poput Agroneta i sličnih, to što imaju internet i mobitele ne znači da ih znaju koristiti za poslovne svrhe. U mojem selu od 12 000 hektara i cca nekoliko stotina OPG-a,od toga sada trećina je mladih koji niti znaju niti ih zanimaju te stvari,stariji imaju mobitele ali niti znaju plaćati preko net banking niti napraviti sami zahtjev za poticaj. Poznato mi je da us selu od svih nabrojanih ja i možda još 3 do 4 poljoprivednika rade sami zahtjeve,koriste net bankarstvo ... a o upotrebi novi E-kartica da ne pričamo. Proći će sve edukacije,ali se ne usude ih koristiti iz razloga ako pogriješe to ih finakcijski puno košta, jednako kao i kada im netko iz agencija to odradi, odgovara potpisnik bez obzira što možda nije njegova greška.
Marta Radić
prije 4 godine
Leticija , sve to stoji. Ali nemožemo čekati da prirodnim , generaciski riješavamo informatizaciju sela , mi smo u RH poznati po tome da smatramo da se procesi dogode kad se dogode. Moramo imati icijativu , program , te što prije informatizirati sela , OPG. Bili oni mladi ili stari. Jedino tako možemo imati naprednu i prosperativnu poljoprivredu.
Leticija Hrenković
prije 4 godine
Marta, u pravu ste, ali od nekud se mora krenuti. :) Imamo više od 22 tisuće mladih poljoprivrednika u RH koji su nositelji OPG-ova, puno ih je u postupku preuzimanja gospodarstva od starijih članova obitelji. U tom smo pogledu dobri, čak bolji od EU prosjeka. Dobna struktura u poljoprivredi se polako mijenja, danas i stariji poljoprivrednici imaju mobitel, plaćaju račune online, prodaju svoje proizvode preko Facebooka...a to nam je bilo nezamislivo prije pet godina.
Marta Radić
prije 4 godine
Ovo je sve OK , ide se u korak s vremenom i digitakizacija će riješiti neke probleme. No , postavlja se pitanje , koliko je to OPG informatički pismeno , da bih uopče razumjeli o temi kojoj govorite. Prvo tečajevi informatike obvezni za sve OPG ili obvezno članstvo u nekim organizacijama seljaka , tako da za svoje članove odrade informatiku. Online komunikacija , nažalost ili na sreću je budućnost , pa tako i za OPG. Bez informatičke pismenosti nema digitalizacije ili online komumnikacij.
Leticija Hrenković
prije 4 godine
Stjepane, Vaše pitanje ćemo postaviti predstavniku Ministarstva poljoprivrede... i brojna druga. Digitalizacija se nedvojbeno odnosi na sav ruralni prostor i zato je važno da OPG-ovi budu informirani o tome što nam ona donosi. Pridružite nam se u raspravi sljedeći četvrtak!
Stjepan Žunac
prije 4 godine
Ovo sve što se spominja u članku stoji,ALI to nema veze sa obiteljskim gospodarstvima i samim ruralnim razvojem. A o nacionalnoj poljoprivedi još manje, jer sve ovo je dostupno cca 10% OPG-ca, a ostalo je sve bazirano na dijelovima bivčeg Agrokora,Žita,Osatine,Brlošića i ostalih inkroponiranih u sve udruge,komore i slično. Koliko imamo OPG-ca koji sami znaju napraviti zahtjev za poticaj,plaćaju net bankarstvom? Jako malo ...