Pretraga tekstova
Proizvedena energija bila je dovoljna za mjesečnu opskrbu 975 kućanstava električnom energijom i 2.280 kućanstava centralnim grijanjem.
Iako i većina hrvatskih gradova ima posebno predviđena mjesta za odlaganje božićnih drvaca, primjer iz Beča mogao bi nas dodatno ekološki osvijestiti. Naime, ove je godine u Beču 530 takvih javnih lokacija za prikupljanje božićnih drvaca gdje ih stanovnici mogu odložiti sve do 14. siječnja.
Sva se prikupljena božićna drvca u Beču iskorištavaju za proizvodnju električne energije te za centralno grijanje. Prošle je godine prikupljeno ukupno 700 tona odnosno 160.000 božićnih drvaca, od čega je proizvedeno 1.700 MWh energije. To je bilo dovoljno za mjesečnu opskrbu 975 kućanstava električnom energijom i 2.280 kućanstava centralnim grijanjem.
Organizirano prikupljanje božićnih drvaca u Beču započelo je 1990. godine, kada je građanima na raspolaganju stajalo 220 lokacija za prikupljanje.
"Božićni i novogodišnji blagdani podrazumijevaju i dodatni otpad nakon otvaranja darova. Kako bi se takva situacija izbjegla bečke su gradske vlasti još prije jedanaest godina na tržište plasirale ekološke božićne vrećice i stvorile jednu lijepu, praktičnu te prije svega višenamjensku alternativu plastičnoj i papirnatoj ukrasnoj ambalaži.
No, bečka božićna vrećica ne koristi samo okolišu. Vrećice su naime načinjene u radionicama bečkih udruga osoba s invaliditetom, a prihod od njihove prodaje namijenjen je različitim humanitarnim institucijama", navode iz Inozemnog ureda Grada Beča.
Dekorativne crvene vrećice od tkanine dostupne su u tri različite veličine, pri čemu cijena manje vrećice iznosi 2,99 eura, velike 3,99 eura, dok XL-vrećica košta 6 eura. Komplet sa sve tri veličine može se pak nabaviti po cijeni od 11 eura. Bečka je ekološka božićna vrećica dostupna u svim filijalama trgovačkog lanca Billa, koji je od samog početka partner ovog projekta, te na bečkim adventskim sajmovima i u reciklažnim dvorišta, zaključuje se u priopćenju.
Izvor i foto: Inozemni ured Grada Beča
Tagovi
Beč Božićna drvca Recikliranje
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva i pol desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, članica Društva agrarnih novinara Hrvatske (DANH) i Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ). Dobitnica je nagrade "Zlatno pero".
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Oko 70% slatke vode koju ljudi koriste odlazi na poljoprivredu. Madani je rekao: "Milijuni poljoprivrednika pokušavaju uzgojiti više hrane iz smanjujućih, zagađenih ili nestajućih izvora vode. Vodni bankrot u Indiji ili Pakistanu, na primje... Više [+]
Oko 70% slatke vode koju ljudi koriste odlazi na poljoprivredu. Madani je rekao: "Milijuni poljoprivrednika pokušavaju uzgojiti više hrane iz smanjujućih, zagađenih ili nestajućih izvora vode. Vodni bankrot u Indiji ili Pakistanu, na primjer, također znači utjecaj na izvoz riže u mnoga mjesta diljem svijeta."
Naime, svijet je ušao u razdoblje "globalnog bankrota vode" koji šteti milijardama ljudi, navodi se u izvješću Ujedinjenih naroda. Prekomjerna upotreba i zagađenje vode moraju se hitno riješiti jer nitko ne zna kada bi se cijeli sustav mogao urušiti, što bi imalo posljedice na mir i društvenu koheziju, upozorava glavni autor izvješća, piše The Guardian.
https://www.theguardian.com/environment/2026/jan/20/era-of-global-water-bankruptcy-is-here-un-report-says
Đuro Japaric
prije 1 tjedan
Samo primitivni Hrvati i primitivnoj hrvatskoj poljoprivredi troše vrlo malo vode , a i smještaj veći vodotoka je nepovoljan , sjever Drava , jug Više [+] Sava , istok Dunav ! U središnjoj BRDSKOJ Slavoniji BEZ izgradnje malih i VELIKIH akumulacija NEMAMO vode za navodnjavanje ! PROTJERATI Slavonce , a naseliti ŽIDOVE , doktore za navodnjavanje !