Obrada tla u agroekološkim uvjetima

"Onaj koji se prilagodi, preživljava, a onaj koji ne želi, jednostavno neće moći obavljati kvalitetno svoj posao", poručuje profesor Danijel Jug s osječkog Poljoprivrednog fakulteta.

Zajedno s još dvoje svojih kolega, Ivicom Kisićem, profesorom Agronomskog fakulteta u Zagrebu te Martom Birkas, profesoricom Szent Istvan Sveučilišta iz mađarskog Godolloa, hrvatskim poljoprivrednim proizvođačima i akademskoj zajednici predstavili su sveučilišni udžbenik koja je istovremeno i knjiga Obrada tla u agroekološkim okvirima.

Suvremeni pregled trendova u jednom udžbeniku

"Takvog udžbenika nije bilo u Hrvatskoj preko 50 godina. On daje suvremeni pregled trendova, ali ne onih koji su prolazni, nego temeljeni na provjerenoj znanosti i praksi koja se dugi niz godina koristi u razvijenim zemljama svijeta, a mi u tome još dosta zaostajemo", ukratko objašnjava prof.dr.sc. Jug.

Suvremeni pristup kroz Obradu tla u agroekološkim uvjetima

Iako je riječ o sveučilišnom udžbeniku namijenjenom studentima poljoprivrednih fakulteta, ne samo u Hrvatskoj, nego i regiji, istovremeno je i stručna knjiga za kojom mogu posegnuti poljoprivredni proizvođači jer je pisana znanstvenim, ali jednostavnim i jezikom razmumljivom većem i širem krugu čitatelja.

Marta Birkas unaprijedila mađarsku poljoprivredu

"Sličan materijal već je objavljen i u Mađarskoj na engleskom jeziku namijenjen isključivo studentima. U ovom hrvatskom izdanju promijenio sam neke stvari koje jednostavno nisu primjenjive u Hrvatskoj poput legislative i normi, ali i tehnologije uzgoja pojedinih usjeva jer se mađarski rokovi sjetve, sadnje, žetve, berbe drugačiji nego li kod nas", tumači ovaj autor.

Navodi kako je Marta Birkas, jedna od koautorica, svjetski priznata i poznata stručnjakinja koja je unaprijedila mađarsku poljoprivredu motivirajući ljude da ne koriste klasično oranje, drljanje, odnosno ono što se u Hrvatskoj još uvijek uvelike primjenjuje. Mađarski poljoprivredni proizvođači, objašnjava Jug, razmišljaju drugačije, štiteći više svoje tlo kojega smatraju osnovom egzistencije.

"Možemo razmišljati o književnosti i informatici, ako imamo što pojesti. No, ako nemamo, onda razmišljamo o toj osnovi", ilustrira Jug.

Ono što je nekad bilo in - danas je smrt za tlo

Do prije 20 godina u Hrvatskoj je gotovo u potpunosti bila primjenjiva konvencionalna obrada tla s valjanjem za pšenicu, žitarice, odnosno ono što je, kako dodaje ovaj profesor, smrt u današnje vrijeme za površine.

"Danas postoji oko 15% oblika reducirane obrade tla što je jako velik napredak, a svake godine se povećava broj takvih površina jer ljudi jednostavno prepoznaju što je dobro. Ozbiljan proizvođač mora imati jako puno znanja jer se stara praksa: Ma, ja to sve znam!, treba zamijeniti onom: Trebam konzalting, savjetovanje s različitim stranama i različitim stručnjacima", ukazuje profesor Jug.

Kako obrada tla utječe na tlo?

Najvećim problemom prilikom implementacije smatra znanje kojega je premalo, a problema puno. "Tradiciju volim, ali tamo gdje je treba biti kao i tamo gdje se mora osuvremeniti", zaključuje ovaj od trojice autora knjige u kojoj se, između ostaloga, obrađuju teme o biološkim svojstima tla na koja utječe obrada kao i utjecaju klimatskih čimbenika na tlo, ali se govori i o zahtjevima biljaka prema tlu i vodi, poznavanju tla, njegovoj pripremi, kontroli korova, trendovima i ciljevima.