Obnovljivi izvori energije Hrvatske objavili 10 ključnih činjenica o zelenoj tranziciji, evo koje su

"Želimo jasno poručiti: zelena tranzicija nije politička dogma, već strateški razvojni okvir Republike Hrvatske i Europske unije", ističu iz gospodarskog-interesnog udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) koje okuplja energetske tvrtke za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora u Hrvatskoj.

U otvorenom pismu Hrvatskom saboru, a reagirajući na izjave zastupnika Mosta Zvonimira Troskota koji je rekao da je zelena tranzicija "prijevara u kojoj građani plaćaju, a stranci profitiraju", podsjećaju da se EU, u skladu s Europskim zelenim planom i dokumentom Fit for 55, obvezala na klimatsku neutralnost do 2050. godine. Hrvatska je tu obvezu prenijela u svoju najvišu razvojnu strategiju, Strategiju razvoja Republike Hrvatske do 2030. godine, u kojoj je zelena i digitalna tranzicija prepoznata kao jedan od ključnih prioriteta.

Korištenje obnovljivih izvora energije jedan je i od ključnih ciljeva Zajedničke poljoprivredne politike 2023-2027. Kroz intervenciju 73.03. cilj je povećati neovisnost poljoprivrednih gospodarstava o energentima. Visina potpore je od 15.000 do 300.000 EUR, a za ulaganja u geotermalne izvore do 1.500.000 EUR.

10 ključnih činjenica

"Pitanje zelene tranzicije nije ni sporedno ni tehničko. Ono je temelj sigurnosti, otpornosti i konkurentnosti našeg gospodarstva, društva i okoliša", podcrtali su uz isticanje deset ključnih činjenica:

1. Zelena tranzicija nije prijevara, već nužan odgovor na klimatske promjene. Europa je najtopliji kontinent, a klimatski ekstremi prijete zdravlju, sigurnosti i ekonomijama. U posljednjih 40 godina klimatske su promjene u EU uzrokovale 738 milijardi eura šteta u gubitku imovine. Rekordni udio OIE (45%) pokazuje da tranzicija već daje rezultate.
2. Obnovljivi izvori energije su temelj energetske sigurnosti i neovisnosti. Zelena tranzicija omogućuje Hrvatskoj da koristi domaće resurse i smanji ovisnost o uvozu. Nacionalni energetski i klimatski plan (NECP) predviđa značajno povećanje instaliranih kapaciteta do 2030. godine, uključujući sunce, vjetar, geotermalnu energiju i biomasu.
3. Privatni sektor je ključan za provedbu tranzicije. U Hrvatskoj posluje više od 130 energetskih proizvođača, a 75% solarnih elektrana postavili su građani. Bez snažne poduzetničke inicijative – tranzicije nema.
4. Tranzicija se odvija pod strogom javnom kontrolom. Zakonodavni okvir EU i RH obvezuje na javne rasprave, procjene utjecaja na okoliš i uključivanje lokalnih zajednica u projekte.
5. Odbacivanje ruskog plina bilo je strateški i etički opravdano. EU je zahvaljujući OIE izbjegla uvoz 92 milijarde m3 plina i 55 milijuna tona ugljena, čime je oslabila financiranje ruske agresije na Ukrajinu te ostvarila uštede od 59 milijardi eura.
6. Tranzicija otvara nova radna mjesta i smanjuje troškove građanima. U sektoru OIE u EU već radi 1,8 milijuna ljudi, a očekuje se još 500.000 do 2030. U Hrvatskoj je više od 18.000 kućanstava uz pomoć Fonda za zaštitu okoliša smanjilo troškove energije za 40–70%.
7. Hrvatska mora hitno ulagati u infrastrukturu. Nakon što je 2023. bila neto izvoznik električne energije, Hrvatska je u 2024. ponovno postala uvoznik zbog sporog integriranja novih elektrana i stare mreže.
8. Tranzicija je razvojna prilika, a ne trošak. Hrvatska je među tri zemlje EU s najvećim štetama od vremenskih ekstrema u odnosu na BDP. Inovacije poput agrosolarnih elektrana istovremeno omogućuju zaštitu nasada i proizvodnju energije.
9. Tranzicija nije "greenwashing". To je konkretan proces promjene modela razvoja uz stvaranje radnih mjesta, jačanje otpornosti i poboljšanje kvalitete života građana.
10. Upozoravanje na izazove nije lobiranje, već odgovorno upravljanje. Javni diskurs treba biti utemeljen na znanosti i zakonima, ne na stigmatizaciji. Optužbe za "lobiranje" bez argumenata narušavaju povjerenje i unose konfuziju.

Otvoren i argumentiran dijalog

Zaključno kažu, presudna je tema za budućnost Hrvatske i Europe te naša realna prilika za sigurnost, otpornost i održivost.

"Umjesto da je dovodimo u pitanje neutemeljenim tvrdnjama, pozivam gospodina Troskota na otvoren i argumentiran dijalog, utemeljen na činjenicama, a ne etiketama. Pozivamo njega i ostale dionike koji javno iznose stavove o zelenoj tranziciji, da prije donošenja sudova pogledaju činjenicama u oči, ondje gdje se tranzicija zaista događa. Na terenu, s ljudima koji je svakodnevno grade i žive", poručila je Maja Pokrovac, direktorica OIEH.

Rekla je i da je saborskim zastupnicima upućena nota u kojoj ih se poziva da prepoznaju važnost zelene tranzicije kao ključnog pitanja za sigurnost, razvoj i otpornost Hrvatske.

Proizvodnju ovog sadržaja sufinancirala je Europska unija. Iznesena mišljenja i stavovi odražavaju isključivo stav autora i ne moraju se podudarati sa stavovima Europske unije. Ni Europska unija ni tijelo koje dodjeljuje bespovratna sredstva ne mogu se smatrati odgovornima za njih.