Pretraga tekstova
Je li nam more čistije i bogatije ribom nego li prije 30-ak godina? Istraživači Instituta Plavi svijet susreli su se sa skupinom od 50 običnih dupina u području Kornata, nestalih iz Jadrana većinom zbog prelova ribe i zagađenja mora. Vidite li ih i sami, fotografirajte i javite istraživačima!
Obični dupin ponovno živi u Jadranu! Naime, kako je izvijestio Institut Plavi svijet, tijekom redovnog monitoringa dobrih dupina u srpnju, koje provode u području sjeverne Dalmacije u suradnji s Parkom prirode "Telaščica“ i Nacionalnim parkom "Kornati“, istraživači su zabilježili susret sa skupinom od preko 50 običnih dupina (Delphinus delphis), regionalno izumrlom vrstom koja u Jadranu više ne obitava!
"Skupinu običnih dupina susreli smo oko 2 NM zapadno od obale otočića Mana u području Kornata. Posebno nas je razveselila činjenica da su u skupini bili mladunci te jedan novorođeni mladunac!", rekla je Tihana Vučur, istraživačica Instituta Plavi svijet.
Obični dupini, navode, nekad su bili najbrojniji dupini u Jadranskom i Sredozemnom moru. Kao i sredozemna medvjedica, i obični dupin se na žalost u Jadranskom moru smatra regionalno izumrlom vrstom jer već nekoliko desetljeća ne postoje podaci o njihovom trajnom obitavanju i razmnožavanju.
"Početak nestanka vrste iz Jadrana vezan je uz organizirane kampanje ubijanja i istrjebljivanja jer su dupini smatrani štetočinama koje uništavaju riblji fond te je za svakog ubijenog dupina isplaćivana nagrada. Kampanja istrjebljivanja eskalirala je 50-tih godina prošlog stoljeća kad je uglavnom u području sjevernog Jadrana ubijeno gotovo 800 dupina. Pojava industrijskog ribolova i njime uzrokovani prelov ribe, zagađenje mora (posebice sjevernog Jadrana) te promjene u okolišu uzrokovane globalnim zatopljenjem i pojavom novih vrsta, doveli su do konačnog nestanka običnih dupina iz Jadrana tijekom 80-tih i 90-tih godina prošlog stoljeća.
Nažalost, obični dupini suočavaju se sa sličnim problemima u okolišu i diljem Sredozemlja. Danas je vrsta u većem broju prisutna samo još u Alboranskom moru, području oko Malte i u nekim dijelovima Egejskog mora", rekao je dr. sc. Draško Holcer, viši kustos Hrvatskog prirodoslovnog muzeja i predsjednik Instituta Plavi svijet koji je istraživao razloge nestanka običnih dupina iz Jadrana.
A kako ga prepoznati? Obični dupin (Delphinus delphis), pojašnjavaju, obitava u morima i oceanima umjerenog i tropskog pojasa cijelog svijeta. Tamnih leđa i svijetlog trbuha, obični dupin lako je prepoznatljiv po karakterističnom žuto bijelom obojanju na boku koje izgleda kao polegnuta osmica. Obični dupin spada u manje dupine. Duljina tijela obično je do 230 cm. Hrane se uglavnom sitnijom plavom ribom i beskralješnjacima. Prema dostupnim podacima prosječna duljina života kod ove vrste je oko 30 godina.
"Populacija sredozemnih običnih dupina ugrožena je, a populacija ima trend opadanja brojnosti. Ljudske aktivnosti glavni su uzrok smanjenja brojnosti. Prijetnje uključuju nedostatak hrane uzrokovan prelovom ribe, buku niske frekvencije koju proizvode trgovački brodovi, zaplitanje u ribarske alate te negativni utjecaj onečišćenja, posebice kemijskih spojeva koji utiču na imunološki sustav i spojeve koji uzrokuju smanjenu reprodukciju. Svi dupini i kitovi danas su zakonom zaštićeni te je zabranjeno njihovo proganjanje i uznemiravanje, no unatoč zakonskoj zaštiti, kod većine vrsta bilježi se pad brojnosti.
Pozivamo stoga sve građane da nam dojave svoja opažanja kitova i dupina u Jadranu putem emaila info@plavi-svijet.org ili naše Facebook stranice te da nam pošalju svoje fotografije i video snimke jer će nam tako pomoći da prikupimo podatke potrebne za razumijevanje njihovog života u Jadranskom moru i njihovo očuvanje", pozivaju iz Instituta Plavi svijet.
Izvori
Tagovi
Obični dupin Jadran Institut Plavi svijet
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva i pol desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, članica Društva agrarnih novinara Hrvatske (DANH) i Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ). Dobitnica je nagrade "Zlatno pero".
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Blitva, češnjak, đumbir, bamije, agrumi, krumpiri, lubenice, banane … u glavni grad Kenije povrće i voće dolazi iz Tanzanije i Ugande, kazuje nam lokalac kojeg smo pitali za smjer tržnice. Cijene su niske, uvjeti loši, a kaos na ulicama Nai... Više [+]
Blitva, češnjak, đumbir, bamije, agrumi, krumpiri, lubenice, banane … u glavni grad Kenije povrće i voće dolazi iz Tanzanije i Ugande, kazuje nam lokalac kojeg smo pitali za smjer tržnice. Cijene su niske, uvjeti loši, a kaos na ulicama Nairobija teško je opisati. Promet se događa nekako, Britanci su zaslužni što voze ‘krivom’ stranom.
Sigurnost na pijaci jednaka je higijenskim uvjetima, pojedinci nisu sretni da ih snimamo, ako za to nisu honorirani. Ulice su pune žicara, starih i mladih.
Više je zebri oko prijestolnice, nego na ovdašnjem asfaltu. Brojni preživljavaju na ulicama, tražeći način zaraditi koji šiling (1Eur je cca 150 šilinga). Kako je tek u ruralnim krajevima?
Vedran Stapić
prije 2 tjedna
Ne, to su banane u pozadini, a ovaj mladić prodaje nekakve suhe pržene ribice Ne, to su banane u pozadini, a ovaj mladić prodaje nekakve suhe pržene ribice
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Je li ovo suho, na posljednjoj slici bamija? Leleleee, da mi je! Je li ovo suho, na posljednjoj slici bamija? Leleleee, da mi je!
Željka Rački-Kristić
prije 2 tjedna
Molim provjeru činjenicu na licu mjesta jer priča se. Je li zbilja Katolička crkva u Keniji zamijenila misno vino? Više [+] https://www.index.hr/magazin/clanak/crkva-u-keniji-zamijenila-misno-vino-jer-se-staro-prodaje-po-barovima/2718719.aspx