Pomoću molekularnih grijača u laboratoriju i u staklenicima, istraživači su povećali temperaturu lišća za više od 1°C. Što to znači za globalnu poljoprivrednu proizvodnju?
Uzgoj usjeva na nižim temperaturama pomoću molekularnih grijača novo je otkriće znanstvenika sa Sveučilišta u Amsterdamu, Wybren Jan Buma i Teun Munnika.
"Pokusima u laboratoriju i u staklenicima uspjeli smo podići temperaturu lišća biljke za više od 1°C", za Future farming kaže Buma.
Znanstvenici su usporedili učinak grijača s kremama za sunčanje. "Apsorbiraju ultraljubičastu svjetlost i pretvaraju tu energiju u molekularne vibracije. Tako se svjetlost koja može biti štetna pretvara u toplinu", objašnjava Wybren. Biljke same proizvode molekule kako bi se zaštitile od UV zračenja.
Također, otkrili su da njihova primjena može dovesti do povećanja biomase.
"Na ovaj se način mogu povećati prinosi širom svijeta i uvesti nove sorte. Ako usjevi mogu rasti na nižim temperaturama, mogu se proizvoditi i na višim nadmorskim visinama te bliže sjevernom i južnom polu što znači povećanje obradivih površina. Sezona rasta također se može produžiti, a biljke će se brže razvijati", tvrdi Munnik.
Molekularni grijači dalje se istražuju u sklopu europskog projekta Boostcrop koji je financiran s gotovo 5 milijuna eura iz EU-ovog programa Budućnost i nove tehnologije.
U istraživanju se provode mala terenska ispitivanja kako bi se prikazala sigurnost izuma. Dugoročno, znanstvenici predviđaju da će se ovi grijači primijeniti na usjeve pomoću raspršivača. Buma i Munnik patentirali su ovaj izum od kojega se puno očekuje.
Inovacije su tijekom godina jako utjecale na poljoprivrednu proizvodnju u Nizozemskoj. Rashodi za istraživanje i razvoj tvrtki u toj zemlji, a koje imaju preko 10 zaposlenih, povećali su se za gotovo 11% , a one u agrarnom sektoru porasle su za oko 19% (sa 728 milijuna na 864 milijuna eura).
Sve je više istraživača koji rade na novim otkrićima koji bi povećali proizvodnju hrane, smanjili njezino bacanje, zaštitili okoliš i utjecali na klimatske promjene.
Plutajuća farma: Krave hrane ostacima iz restorana, a one grad opskrbljuju mlijekom
Primjerice, Sveučilište Wageningen uzgojilo je svoj prvi urod banane koristeći alternativni kompost napravljen od kokosovog treseta i kamene vune. Tvrtka Nijsen godišnje od bačene hrane proizvede oko 90.000 tona stočne.
Također, zanimljiva inovacija o kojoj smo pisali su plutajuće farme u Rotterdamu, u cijelosti održive jer je u planu krave hraniti ostatcima iz lokalnih restorana, a gnoj koristiti u lokalnoj poljoprivrednoj proizvodnji.
Važno je i napomenuti kako ova zemlja trenutno zauzima drugo mjesto u svijetu po izvozu, odmah iza Sjedinjenih Država. U 2019. godini izvoz je porastao za 8% i iznosio 9,9 milijardi eura.
Tagovi
Autorica
U ARKOD-u imate upisano privatno zemljište bez pravovaljane dokumentacije? Provjerite Agronet
Claas ulaže u budućnost: Grade novi pogon za proizvodnju traktora vrijedan 6,5 milijuna eura
Olujno nevrijeme: Diljem zemlje potučene voćke, povrće, u Međimurju polegao kukuruz
S hrvatskog tržišta se povlači pet sredstava za zaštitu bilja na bazi aktivne tvari flufenacet
HPK Vladi i MORH-u: Nema obrane zemlje bez sigurne opskrbe hranom
U ARKOD-u imate upisano privatno zemljište bez pravovaljane dokumentacije? Provjerite Agronet
Trump: Poljoprivredno zemljište u SAD-u više nije na prodaju neprijateljskim državama
HPK: Ministar gospodarstva potiče uvoz hrane i radi na štetu hrvatskih poljoprivrednika!
Serija Claas kombajna Lexion 8000 za 2026. godinu obuhvaća pet različitih modela
Američki farmeri važu goveda putem pametnog telefona
U Ukrajini pošast biblijskih razmjera: Skakavci proždiru usjeve, ulaze u domove
Nakon Slovenije, bolest plavog jezika potvrđena i u Srbiji
Karolina Rastija
prije 3 dana
Danijela, i dalje je u dobrom stanju, dobili smo od tad dva puta kišu pa se nekako opire suši, da
Danijela Plavšić
prije 4 dana
Koji je to hibrid, obećava? Kakvo je sad stanje opire li se suši? Vidim PR9975 :)
