U Hrvatskoj je broj ljudi zaposlenih u poljoprivredi u stalnom porastu, a 2020. je došlo do pada proizvodnje u tom sektoru u odnosu na 2005., navodi se u publikaciji.
Kao odgovor na zainteresiranost za strategiju Europske komisije Od polja do stola, sastavnog dijela novog Zelenog plana koji ima za cilj Europu učiniti prvim klimatski neutralnim kontinentom do 2050. godine, nastala je i publikacija "Ključne brojke o europskom prehrambenom lancu - 2021", a koju je objavio Eurostat.
Podijeljena je u deset poglavlja u kojima se navode činjenice i brojke o gospodarstvima, poljoprivrednicima, proizvodnji i cijenama, ekonomskom učinku poljoprivrednog sektora, ribarstvu, preradi hrane i pića, trgovini, distribuciji, veleprodajnim djelatnostima, potrošnji hrane i pića, a završava poglavljem o ekološkim pitanjima vezanim za neke od faza prehrambenog lanca.
Predstavljene su informacije za Europsku uniju i njene države članice, a dopunjene su podacima za članice Europske slobodne trgovinske zone (EFTA) i to ako su bili dostupni.
Naime, podaci o poljoprivrednom zemljištu dobivaju se na osnovu popisa koji se provodi svake tri do četiri godine. Posljednji takav obavljen je u 2020., a rezultati će biti obrađeni tijekom druge polovice 2022. godine.
Prema onome iz 2016. poljoprivreda je u EU pokrivala 47 posto zemljišta, odnosno 191,9 milijuna hektara. Od toga je za direktnu poljoprivrednu proizvodnju korišteno 156,7 mil. hektara, a preostale površine su šume, zgrade, putevi i vodene površine.
Udio poljoprivrednog zemljišta se kretao manje od jedne petine za Cipar, dok u Mađarskoj i Danskoj čini čak tri četvrtine. Ne zaboravimo, strategija Od polja do stola postavila je za cilj da najmanje 25 posto zemljišta ove vrste u Uniji do 2030, trebaju biti pod eko uzgojem.
Takva, ukupna površina na razini EU porasla je za 4,3 milijuna hektara između 2012. i 2019. godine, što je porast od 45,9 posto. Tijekom ovog perioda povećao se udio površina koje se koriste za eko poljoprivredu u svim državama članicama osim Poljske. U Hrvatskoj se on povećao više nego duplo.
U RH je broj ljudi zaposlenih u poljoprivredi u stalnom porastu.
U 2020. godini najveće količine proizvedenih poljoprivrednih proizvoda u EU odnosio se na običnu pšenicu i pir 119,1 milijuna tona. Slijede šećerna repa s 100,1 mil. tona, kukuruz 67,8 mil. t, svježe povrće 62,9 mil. tona i to bez krumpira, ječma s 54,7 mil. t i krumpir s 54 milijuna tona.
Na osnovu broja grla stoke, Hrvatska, zajedno s Mađarskom, Slovenijom, Litvanijom, Grčkom i Bugarskom, čini grupu zemalja gdje dominiraju male farme. Prosječan broj grla kreće se ispod 10.
Najveća je bila proizvodnja svinjskog mesa od 23 milijuna tona, a zatim slijede proizvodnja mesa peradi i govedine, dok je proizvodnja ovčjeg i kozjeg mesa bila dosta manja.
Proizvodnja mlijeka u Uniji je porasla u 2020. i iznosila 160,1 milijun tona.
Hrvatska, Grčka i Malta su bile tri članice EU u kojima je 2020. došlo do pada proizvodnje u sektoru poljoprivrede u odnosu na 2005. godinu.
Ribarska flota EU je u 2019. je iznosila 75.237 aktivnih plodova. U odnosu na 2009. to je smanjenje, ali ovi podaci ne važe za RH jer tada još nije bila članic EU. Oko dvije petine ulova u Sredozemnom i Crnom moru odnosi se na talijansku flotu, dok se na ulov u Hrvatskoj odnosi 14,7 posto.
Među pet država koje su se specijalizirale za proizvodnju kobasica našla se i naša zemlja.
Dokumenti
Tagovi
Autorica
U ARKOD-u imate upisano privatno zemljište bez pravovaljane dokumentacije? Provjerite Agronet
Claas ulaže u budućnost: Grade novi pogon za proizvodnju traktora vrijedan 6,5 milijuna eura
Olujno nevrijeme: Diljem zemlje potučene voćke, povrće, u Međimurju polegao kukuruz
S hrvatskog tržišta se povlači pet sredstava za zaštitu bilja na bazi aktivne tvari flufenacet
HPK Vladi i MORH-u: Nema obrane zemlje bez sigurne opskrbe hranom
U ARKOD-u imate upisano privatno zemljište bez pravovaljane dokumentacije? Provjerite Agronet
Glas struke: Zašto nema pomaka u komasaciji poljoprivrednog zemljišta i što treba učiniti?
Kako su ralje administracije pojele projekte obnovljivih izvora energije na hrvatskim farmama
Poljoprivrednik iz Njemačke starim traktorom stigao u BiH: "Kažu da sam simpatičan"
Kako su ralje administracije pojele projekte obnovljivih izvora energije na hrvatskim farmama
Marko Vešligaj: Novi proračun ZPP-a je udar na hrvatske poljoprivrednike
Nova LEMKEN Solitair PT: Profesionalna sijačica nove generacije
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Sjeti se ja kako to bolje unovčiti, bereš lišče i prodaješ na moru kao kupače gače ili bade kostim od lista suncokreta pa nam možda i turizam Više [+]
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Karolina ja sam ti svaki dan sada u njemu sa kčerkom poslije 18:00. Ima gdje koja ambrozija i koji grm divljega sirka da to počistimo. Previše Više [+]
Tea Januš
prije 3 godine
Hehehe supika - top 5 u kobasama