Nestala roba iz silosa "Đakovštine"

Uz 500 radnika što zabrinuto prate situaciju u posrnuloj "Đakovštini" d.d., razvojem situacije u njoj zabrinuta je i cijela vojska seljaka, zadruga, OPG-ova što su (prek)lani toj mlinsko-pekarskoj industriji predali robu, ona netragom nestala iz silosa, a novac za nju dobili nisu.

Čak 773 seljaka, kažu, potražuju za predanu, a netragom nestalu robu, i to od 1.500 do, poput ratara iz Gašinaca, 2,000.000 kuna! Dok su procjene njihovog dužnika da im za predanu robu duguje 5,000.000, njihovi izračuni govore da oni od "Đakovštine" potražuju 10,000.000 kuna! Da njihove i druge robe u silosu nema govori možda najporazniji podatak da u njima nema ni kilograma sirovine što u pitanje dovodi proizvodnju tvrtke! Taj podatak predočen je i ministru poljoprivrede s kojim su se sastali sindikat i radnici, davši mu mandat za izbor strateškog partnera koji bi tvrtku digao na noge te uputivši zahtjev da država, kao njen 32-postotni vlasnik, intervenira ubrizgavanjem sirovina iz robnih zaliha za nastavak proizvodnje, te da se smijeni dosadašnja uprava. Dio seljaka okupio se jučer predočivši svoje probleme zbog "Đakovštine". Matija Brlošić potražuje 200.000 kuna. Danas ni robe, ni lipe od nje. Kaže, neupitno je da seljaci žele opstanak "Đakovštine".

- Bez nje ovdje ne bi bilo ratarenja! Ona i njen silos strateški su važni jer je to najveći skladišni kapacitet u nas. Njen krah imao bi katastrofalne posljedice pa podsjećamo državu da se, kao vlasnik trećine tvrtke, krajnje predano angažira na spašavanju. Bila bi to i gesta države prema seljacima jer ovako smo potpuno nezaštićeni - naš trud s polja 2008./09. - vagoni i vagoni pšenice, kukuruza, ječma, zobi, soje, suncokreta, završio je u skladištima "Đakovštine".

Robe nema, a nema ni novca! Ako mi plaćamo obveze državi, tada i država, intervenirajući za "Đakovštinu" kao njen suvlasnik, ima i obveze prema nama, kaže Brlošić, dodajući da su seljaci o krahu tvrtke upozoravali još u srpnju. "Kada smo predavali robu, silosi su bili puni, a onda su ispražnjeni za tri mjeseca! 'Put robe' kaže da smo je mi predali, a oni je izvlačili za popunjavanje svojih rupa", dodaje Željko Zorić iz Đakova koji potražuje 100.000 kuna i 100 tona u robi. Željku Ćubiću, Đakovo, "Đakovština" je samo jedan od šest dužnika. Ivica Matić, Đakovo, kaže, bila je to prava bitka za spas robe i novca - cesijama ili, poput svinjogojca iz Budrovaca, izvlačenjem vreće po vreće uskladištene robe u druga skladišta. "Uspio sam nekom cesijom zatvoriti većinu duga pa je nepokriveno ostalo 20.000 kuna", kaže. Antun Brataljenović, Piškorevci, upozorava kakve bi posljedice moglo izazvati aktiviranje zadužnica seljaka - i odlaskom sve njihove imovine na bubanj. Seljaci nisu za stečaj tvrtke; kažu, tada ne bi dobili ni lipe..
- Igrom brojki, još bi mi bili dužni "Đakovštini" na ime njenog investiranja u jesensku sjetvu, navodi Zorić mogućnost i tog apsurda.

Autor: S.ŽUPAN / M.MUŠKIĆ