Nekad ni gnojiva ne mogu pomoći: Kada tlo treba odmor?

Smanjenje prinosa, pogoršanje strukture tla i često obolijevanje biljaka, jasni su znaci da tlo gubi svoje ključne funkcije i ovaj problem se ne može riješiti primjenom organskih i mineralnih gnojiva. Neophodno je napraviti pauzu za regeneraciju.

Kako bi povratilo povoljna fizičko-kemijska svojstva potrebno ga je izostaviti iz intenzivne poljoprivredne proizvodnje. A, prema riječima Iskre Arapović, više stručne suradnice za žitarice i povrtlarstvo u PSSRS, ta mjera je u poljoprivrednoj proizvodnji ranije imala daleko veći značaj.

"Poljoprivredni proizvođači su svake četvrte godine izostavljali sjetvu usjeva i time omogućavali povratak njegove biološke funkcije", navodi Arapović.

Odmoriti tlo

Proces kruženja hranjivih elemenata u tlu, kako pojašnjava, je takav da ih biljke usvajaju iz tekuće faze zemljišta.

Pola zemljišta u Hrvatskoj uopće ne treba gnojiti fosforom, a on se i dalje baca po njivama

S obzirom na to da su mikroorganizmi posrednici između tla i biljaka, oni hranjive elemente uzimaju iz čvrste faze, ugrađuju ih u svoje tijelo, da bi njihovim raspadanjem i mineralizacijom ovi elementi došli u tlo gdje su dostupni biljkama.

"Čitav ovaj proces zahtijeva vrijeme koje se omogućava ostavljanjem zemljišta da odmori", podsjeća.

Ugar je površina u čvrstom plodoredu koja se neko vrijeme ne sije. Taj period može trajati pola godine ili godinu.

"Ugar ne smije biti neodržavano poljoprivredno zemljište, dakle ne smije zarasti u šikaru i korove. U slučaju neodržavanja smatra se nepoljoprivrednim zemljištem", navodi Arapović, dodajući kako je površinu neophodno održavati košnjom.

Primjena kemijskih sredstava nije dozvoljena jer je riječ o ekološki značajnoj površini. Za suzbijanje korova se mogu primjenjivati mjere poput malčiranja, košnje, tanjuranja, plitkog preoravanja.

Preskočiti jednu sjetvenu sezonu

Za oporavak tla najbolje je preskočiti jednu sjetvenu sezonu i nastaviti proizvodnju u plodoredu.

S intenzivnom poljoprivrednom proizvodnjom ugar gotovo nestaje, zato što se u praksi bolje pokazao uzgoj jednogodišnjih biljnih vrsta i njihovo zaoravanje u jesen. To mogu biti biljne vrste poput grahorice, djeteline, soje, lucerne, uljane repice, ljuljeva, heljde.