Neisplaćeni poticaji diljem Hrvatske

Slično poljoprivrednicima koji su nedavno blokirali ceste krenuvši u prosvjede, a potom odustali i prešli na tzv. pravnu bitku, ogroman broj korisnika poljoprivrednih poticaja na području Zadarske županije također je zakinut za značajan dio poticaja. "Najgore je što nitko ne zna izračunati što smo u stvari dobili a što nismo, i što nema izvjesnosti u smislu toga koliko nam je uskraćeno. Kod nekog je to 25 ili 28 posto, negdje 35, negdje 40 posto", rekao je za Zadarski List pouzdan izvor koji će ostati neimenovan.

Poljoprivrednici s prosvjeda navodili su da su zakinuti za oko 700 kuna po hektaru, a slično tvrde i oni iz Zadarske županije, iako nisu podržali, udružili se, niti pristupili takvom načinu prosvjeda. "Poticaj u poljoprivredi je naknada za protekli rad, dakle naknada propisana i zajamčena od države za nešto što je već učinjeno, obrađeno, uzgojeno, ulovljeno, proizvedeno, a ne tek obećanje za buduće vrijeme", kažu.

Jasno je da su izvjesnost i sigurnost prva pretpostavka razvoja. Baš zato, ljudi usvajaju pravila, a kako bi ih i oni sami mogli poštovati, moraju znati da će ta pravila važiti određeno vrijeme. Kad se netko odluči zasaditi neku poljoprivrednu kulturu, ne računa odmah na urod u pravom smislu riječi. Ako se u međuvremenu pravila igre promijene, sve gubi smisao. Baš to se i događa u hrvatskoj poljoprivredi.

Hrvatska, a i Zadarska županija, posljednje je desetljeće uz tradicionalnu poljoprivredu u propadanju, dobila poduzetničku poljoprivredu. Ljudi su imali ideje i određenu količinu novca, saslušali su državne programe, analizirali odluke i odlučili krenuti u posao. Negdje je bila riječ o nekoliko stotina tisuća kuna, negdje se radilo o milijunima. U projekt je ukalkulirano to što je država imala poticaje za kapitalna ulaganja i jamčila povrat, recimo, 25 posto sredstava, uz to su definirani poticaji po hektaru pašnjaka, oranice ili trajnih nasada. Negdje su postojali poticaji na količine (mlijeko po litri, ekstradjevičansko maslinovo ulje po litri, telad i sl.). Kada je sve to ukalkulirao poduzetnik u ovom poslu, na to je morao računati barem na 10 do 20 godina, jer ovdje nema brzinskog povrata sredstava. A onda država ukine dio poticaja ili ih preoblikuje, ili kaže da nema novca i smanji iznos. I to tako da nitko ne zna izračunati za koliko.

Značajan je dio tako zatečenih projekata, pravila su se promijenila, novca više nema. I što sad?

Otići u banku po kredit za nedostajuća sredstva na koje se računalo iz državnog proračuna (EU sredstva), gdje vas čeka 10 ili 12 posto kamata? Pritom je važno napomenuti da dosta banaka za niz poljoprivrednih djelatnosti više ne daje kredite. Ako su banke uočile da u Hrvatskoj primjerice, ima viška vina i da je plasman upitan, a jest, onda za to više ne daju kredite, pa se čovjek nađe pred bankrotom. Zadarski list je dobio pozive poduzetnika koji tvrde da su izgubili od nekoliko stotina tisuća do više milijuna kuna na koje su, potpisom i odlukom države, računali.

Kako Zadarski list navodi, svjedoci smo kolapsa razvoja i investicija na ovom prostoru, ali i pozitivnih primjera da smo u vinogradarstvu i vinarstvu konačno počeli uzimati mjesto koje nam pripada na hrvatskoj karti. Isto tako, svjedoci smo da se u maslinarstvu događa revolucija, a i posebnost paških sireva plijeni veliku pozornost.

Konačno, imamo prethodni uzor - PK Zadar s voćem i povrćem, s naglaskom na rano. Ogroman je to potencijal i jedna od rijetkih stvari u kojoj bez čekanja stranih investicija i multinacionalnih kompanija možemo dobiti proizvodnju. Imamo dakle i sredstva u EU koja će biti bitno veća od onih koje smo nacionalno ulagali. Zašto ih ne uzeti i oživjeti proizvodnju, a i zamrle ruralne krajeve?

Dakle, 2014. godina po mnogo čemu, bit će odlučna za budućnost agrara na ovom području unutar EU. Međutim, veliki je strah što tako odlučan posao dolazi u najgore vrijeme, a u Ministarstvu poljoprivrede nemaju plan ni viziju u kojem smjeru krenuti. Udruživanje u zadruge, klastere i organizacije jedini je put na europsko tržište, a neovisnost o državnim poticajima očito je novi zadatak za poljoprivrednike koji iz dana u dan nailaze na nove prepreke.