Neiskoristivost novca iz EU fondova

Hrvatska poljoprivredna komora, i uz to što je smještena u istoj zgradi gdje je i Ministarstvo poljoprivrede, nije dovoljno informirana o tome što domaću poljoprivredu čeka ulaskom u Europsku uniju ni što su hrvatski pregovarači dosad ispregovarali o poglavlju 11, koje se odnosi na poljoprivredu i ruralni razvoj, kaže Vjesniku Darko Grivičić, predsjednik HPK-a.

»Stoga očekujem da ćemo u Bruxellesu dobiti odgovore koje se u Hrvatskoj ne mogu dobiti«, napominje Grivičić najavljujući posjet sjedištu Europske unije u kojem će predstavnici HPK-a, na poziv europskog udruženja poljoprivrednika, biti od 15. do 18. rujna.

U Bruxellesu će razgovarati o novoj europskoj poljoprivrednoj politici koja će se provoditi od 2013. do 2020. godine. Grivičić kaže da će s predstavnicima europskih poljoprivrednih komora, s kojima dobro surađuju, razgovarati o mogućem udruživanju, ali i onome što čeka hrvatsku poljoprivredu kad uđe u EU. Prema Grivičićevim riječima, hrvatska poljoprivreda nema potrebnu infrastrukturu da može povući više novca iz EU-fondova.

Primjerice, iskoristivost Saparda je 61 posto, ali su novac iz EU-a uglavnom dobile tvrtke, a ne obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja ne znaju što ih čeka u EU.

Hrvatskoj, kaže, u EU stoje dva stupa potpora na raspolaganju. Prvi stup je težak 373 milijuna eura izravnih plaćanja godišnje, a drugi 358 milijuna eura. Do toga bi se trebalo doći do 2021. godine, ali većina od 174.000 poljoprivrednih gospodarstava u Hrvatskoj to neće dočekati, zaključuje Grivičić.

Autor: Marinko Petković