Neiskorištena bespovratna sredstva iz pretpristupnih fondova eu-a

Iako agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju u sklopu pretpristupnih fondova EU-a nudi bespovratna sredstva za financiranje poljoprivredne proizvodnje i ruralnog razvoja, niti jedno obiteljsko gospodarstvo iz doline Neretve do sada nije uspjelo dobiti te novčane poticaje.

Uglavnom zbog nesređenih imovinskopravnih pitanja na terenu te brojnih birokratskih nejasnoća, Neretvani ne sudjeluju na natječajima za novčane potpore iz pretpristupnih fondova Europske unije.

Koliko je hrvatska poljoprivreda daleko od Europe govori podatak da je u čitavoj dolini Neretve, koja je poljoprivredno područje, zaposleno samo pedesetak profesionalaca, što bi izraženo u postocima bilo samo oko 0,14 od ukupnog broja hrvatskih poljoprivrednika.

Osim što će poljoprivrednici morati korjenito promijeniti dosadašnji način rada, nakon ulaska u EU i država će nužno mijenjati dosadašnji način sustava poticaja.

Naime, Europa kroz razne novčane fondove potiče poljoprivrednu proizvodnju. Međutim, za razliku od Hrvatske, nemaju novčanih poticaja u strukturi cijene poljoprivrednog proizvoda, jer je to suprotno načelima tržišne ekonomije i slobodnog formiranja cijena proizvoda.

Oni potiču nove projekte i tehnologije, te izgradnju preradbenih kapaciteta. Rezultat takvih poticaja su visoki prinosi, bolja kvaliteta i, što je najznačajnije, jeftinija hrana za domaće stanovništvo te bolja konkurentnost na europskom tržištu.

Osim ruralnog turizma, bespovratna sredstva unutar Mjere 302 mogu se ostvariti i za izgradnju i rekonstrukciju objekata za tradicijske obrte, kao i za opremu poput alata za bačvara, klobučara, knjigovežu, urara, staklara te za opremu za proizvodnju suvenira na tradicionalan način.

Ova mjera omogućava potporu izgradnji prostora za izravnu prodaju na farmi te objekata za pakiranje i trženje proizvoda.

Ni slatkovodno ribarstvo nije zanemareno jer se unutar istoimenog sektora bespovratna potpora može ostvariti za izgradnju mrjestilišta riba te objekata za uzgoj i skladištenje ribljih proizvoda.

Unutar mjere 302 mogu se graditi IT centri na selu, dječji vrtići i igraonice, sportski i rekreativni centri za mlade i odrasle, što svakako može pridonijeti društvenom razvoju ruralnih područja u Hrvatskoj.

Prema informacijama iz Agencije za plaćanja u poljoprivredi, maksimalna vrijednost prihvatljivih ulaganja po projektu iznosi 150.000 eura, od čega je polovina bespovratna potpora.

To bi svakako bio dodatni poticaj neretvanskim poljoprivrednicima da se jave na ovaj natječaj, kojim se, osim potpora u poljoprivredi, sufinancira i ruralni turizam.

Autor: STANISLAV SOLDO