Neće biti manje zasijanih površina nego lani

Prošle jeseni bilo je zasijano 169.000 hektara pšenice, a ni ove godine, unatoč problemima u otkupu i neisplati poticaja za jesensku sjetvu, neće biti manje površina zasijanih tom kulturom.

Domaće potrebe za pšenicom uz prijelazne zalihe iznose gotovo 600.000 tona na godinu ili približno 50.000 tona na mjesec, a ovogodišnji urod bio je nešto veći od 730.000 tona.

Dakle, do iduće žetve treba izvesti sav tržišni višak krušarice. To je važno zbog otkupne cijene koja teško prati cijenu na robnim burzama i otkupljivača koji već niz godina pokazuju slab interes za domaću pšenicu.

Kako se ne bi ponovio problem s otkupom, treba primijeniti novi Pravilnik o obračunu i otkupu pšenice. Pravilnik u jednom dijelu ide na ruku proizvođačima pšenice, kojih je oko 80.000, kad je riječ o vlazi i primjesama u zrnu.

No, proizvođači će morati poboljšati kvalitetu krušarice sukladno onoj u zemljama Unije. Pokazalo se da domaći proizvođači žitarica, u prvom redu pšenice, s prosječnim prinosom od 5,5 tona po hektaru nisu više konkurentni ni na domaćem tržištu. U Mađarskoj su, primjerice, prosječni prinosi iznad 7,5 tona po hektaru.

U ukupnoj strukturi ratarske proizvodnje u Hrvatskoj, proizvodnja žitarica zauzima najistaknutije mjesto. U protekle tri godine posijano je žitarica na prosječno 559.000 hektara te proizvedeno 3,1 milijun tona. Dominantno mjesto imaju kukuruz sa 62 posto i pšenica s 27 posto. Ječam zauzima osam posto, a zob dva posto u strukturi proizvodnje žitarica. Već niz godina proizvodi se više žitarica, posebno pšenice, nego što su domaće potrebe, pa je Hrvatska izvoznik žitarica.

S druge strane, prosječno se u posljednje tri godine proizvodilo 250.000 tona zrna uljarica (soja, suncokret, uljana repica) na 95.000 hektara. No, kako proizvodnja uljarica pokriva manje od 80 posto domaćih potreba za sirovim biljnim uljima i mastima, nužan je zaokret u proizvodnji žitarica.

Zbog hiperinflacije pšenice, proizvođači su tražili od Ministarstva poljoprivrede da ograniči njezinu proizvodnju na kvotu od 100.000 hektara. No, takvo ograničenje je nemoguće uvesti u tržišnim uvjetima poslovanja.

Inače, poticaji za jesensku sjetvu nešto su viši od milijardu kuna. Država je lani ponudila njihovu isplatu u obliku umjetnoga gnojiva (40 posto vrijednosti poticaja) koje je bilo 10 do 15 posto jeftinije. Jesenska sjetva morala je sačekati i obilniju kišu, jer je suša, koja u Slavoniji traje od proljetos, dobrano smanjila prinos kukuruza, suncokreta i soje.

Među osam domaćih tvrtki koje su lani kreditirale jesensku sjetvu na oko 50.000 hektara, nije bilo Agrokora koji je odustao od kreditiranja zbog navodno dovoljno zaliha pšenice. Većina tvrtki kreditirat će sjetvu i ove godine, bez gnojiva, kao kompenzaciju za poticaje.