Nastavljen pad potrošnje mineralnih gnojiva u EU, gdje je Hrvatska?

Potrošnja mineralnih gnojiva u Europskoj uniji nastavlja padati. Tijekom 2023. godine u državama članicama EU ukupno je utrošeno 9,3 milijuna tona mineralnih gnojiva, uključujući dušična i fosforna gnojiva. To predstavlja pad od 3,7 posto u odnosu na 2022. godinu, te kumulativni pad od 20,5 posto u odnosu na vrhunac potrošnje zabilježen 2017. godine, objavio je Eurostat.

Dušična i fosforna gnojiva, napominju, znatno povećavaju poljoprivredne prinose, ali njihova prekomjerna upotreba može imati negativan utjecaj na okoliš, posebice kroz ispiranje hranjivih tvari u tlo i vode.

Vidljiv trend smanjenja potrošnje

Najveći korisnici dušičnih u 2023. bili su Francuska, Poljska i Njemačka. Francuska je s 1,7 milijuna tona bila uvjerljivo vodeća, dok su Poljska i Njemačka obje potrošile po milijun tona. Ukupna potrošnja dušika u EU iznosila je 8,3 milijuna tona, što je smanjenje od gotovo 4 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Kada je riječ o fosfornim gnojivima, najveći potrošači bili su Francuska, Poljska, Njemačka, Španjolska, Italija i Rumunjska. Ove zemlje zajedno su činile gotovo tri četvrtine ukupne potrošnje fosfora u EU. Ukupna potrošnja u 2023. iznosila je 900 tisuća tona, što također predstavlja pad u odnosu na godinu ranije.

Usporedbom zemalja kroz razdoblje od 2017. do 2023. godine jasno se vidi opći trend smanjenja potrošnje. Njemačka je primjer zemlje s izrazitim padom s gotovo 1,65 milijuna tona u 2017. na manje od milijun tona u 2023. godini. Suprotno tome, Rumunjska bilježi snažan rast: s 344 tisuće tona 2017. na preko 463 tisuće tona u 2023., što ukazuje na intenziviranje poljoprivredne aktivnosti.

Hrvatska u 2023. utrošila 86.800 tona mineralnih gnojiva

Hrvatska se tijekom navedenog razdoblja svrstava među zemlje s nižom potrošnjom mineralnih gnojiva. Najveća potrošnja zabilježena je 2022. godine kada je utrošeno nešto više od 102 tisuće tona, dok je u 2023. ta brojka iznosila oko 86.800 tona.

Unatoč blagim oscilacijama iz godine u godinu, Hrvatska održava relativno stabilnu razinu potrošnje, znatno manju u odnosu na velike poljoprivredne sile poput Francuske ili Poljske.

Ovi podaci, navode, pokazuju da se Europska unija kreće prema održivijem modelu poljoprivrede što je i cilj aktualne Zajedničke poljoprivredne politike, s naglaskom na smanjenje upotrebe kemijskih sredstava. I dok vodeće članice i dalje troše najviše, sve više zemalja, uključujući i našu, pokazuje trend racionalnijeg i odgovornijeg korištenja mineralnih gnojiva.