Pretraga tekstova
Hrvatska već ima najskuplju pšenicu, mlijeko i meso u Europi, što nas čini nekonkurentnima
Seljački prosvjedi te postizanje više cijene mlijeka, a moguće i pšenice državu će prema izračunu Ministarstva poljoprivrede dodatno stajati 1,5 milijardi kuna.
S novim povećanjem otkupne cijene mlijeka seljaci će sada imati 20 posto veću cijenu nego što je to prosjek u svim zemljama EU, iako su nedavno postigli sporazum s mljekarama prema kojem je cijena trebala biti formirana na temelju tromjesečnog prosjeka u Europskoj Uniji.
Ako se ovaj tjedan prihvati zahtjev seljaka da otkupna cijena pšenice bude 1,25 kuna za kilogram, to će biti 33 posto veća cijena nego što je u cijeloj Europi.
Naime, na burzi u Budimpešti, prema terminskim ugovorima, cijena pšenice za osmi mjesec, znači sezonu žetve i otkupa, dogovara se po cijeni od 0,94 kune za kilogram. Budimpeštanska burza zadnjih je godina bila ključna za formiranje cijene pšenice u Hrvatskoj.
S ovim visokim cijenama dva najvažnija poljoprivredna proizvoda, za koje i inače država izdvaja najviše novca kroz poticaje, hrvatski seljak nikada neće postići konkuretnost potrebnu za ulazak u EU, smatra jedan poljoprivredni stručnjak.
Cijene poljoprivrednih proizvoda u Hrvatskoj i sada su veće od prosjeka u Europskoj Uniji, a s dodatnim pritiskom na više cijene mlijeka i pšenice stvorit će se pritisak na cijeli lanac, pa se mogu očekivati i nova povećanja u industriji, a potom i u trgovini.
Seljaci tvrde kako njihove kalkulacije proizvodnje pšenice pokazuje da ona ne smije biti jeftinija od 1,25 kuna za kilogram, no Vlada je nedavno donijela zakon o skladišnici koji je po uzoru na susjednu Mađarsku otvorio mogućnost da ratari svoju pšenicu pohrane u silose te čekaju s prodajom dok ne dođu do željene cijene.
Za uvođenje sustava skladišnice Vlada će se dodatno zadužiti kod EBRD-a za 50 milijuna eura, pa bi to mogao biti argument da se seljacima objasni kako se cijena pšenica mora formirati prema cijeni na burzi. Najnoviji izvještaj Tržišnog informacijskog sustava u poljoprivredi pokazuje kako su i hrvatske cijene mesa mogo više nego u pojedinim zemljama EU, ali i od prosjeka svih zemalja članica.
Tako je prema podacima Tržišnog informacijskog sustava u poljoprivredi cijena odojaka u Hrvatskoj u svibnju bila dvostruko veća nego, primjerice, u Francuskoj.
Cijena odojka u Hrvatskoj trenutno je 75,66 eura, dok odojak u Francuskoj stoji 33,6 eura, a prosjek svih zemlja EU je 45,27 eura.
Ništa bolja situacija nije ni na tržištu govedine. S takvim visokim cijenama u poljoprivredi teško je biti konkurentan, pa stoga ne čudi što prehrambena industrija poseže za uvoznim sirovinama jer je to jedini način da uspije biti profitabilna.
Autor: M. Kuskunović
Izvori
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.