Najteže tek slijedi?

Iako vremenske nepogode i suša, koje su ovoga proljeća i ljeta vukovarsko-srijemskim ratarima prouzročile štete oko 400 milijuna kuna, više nisu toliko aktualne jer je berba ono malo preostalih jesenskih plodova s polja završila, čini se kako se s posljedicama sušnog razdoblja poljoprivrednici suočavaju i ovih dana, u kojima smo stupili u kasnu jesen.

Iako je mjesec studeni, posljedice suše se, prema riječima pročelnika Upravnog odjela za poljoprivredu, šumarstvo i razvitak seoskog prostora Vukovarsko-srijemske županije Andrije Matića osjećaju u provedbi jesenske sjetve zbog tvrdog tla. Međutim, nije šteta samo tu. Štete od suše rezultirale su nažalost i "sušom" u džepovima poljoprivrednika koji su se nadali kako bi štete koje su pretpjeli uslijed izostanka padavina mogli "zakrpati" obeštećenjima od države. Kako se čini, sve su međutim manje ili gotovo nikakve šanse da se to i dogodi.

Prema Matićevim riječima, država je u želji da obešteti vlasnike odnosno korisnike poljoprivrednog zemljšta zbog suše donijela smo odluku koja kaže da će za dio prihoda koji pripada državi s osnovu zakupa ili za prodaju zemljšta i koncesiju osloboditi sve korisnike za one površine na kojima je šteta verificirana. "Kako je takvih površina nažalost u našoj županiji svega petnaestak posto, mislimo da ta odluka nije pravedna. Usto, traži se od općina i županija da učine isto, a to je nemoguće jer je taj novac već primljen u proračun i potrošen", ističe Matić te ističe kako današnji trenutak, iako se čini teškim za seljake, nije i najteži jer bi, kako se pribojava, najteže tek moglo doći.

"Nedvojbeno je da se zadnjim potezima države, poput izmjena Zakona o poljoprivrednom zemljištu, sustav još više centralizira što znači da lokalna uprava i samouprava gube vrlo važne instrumente za izradu lokalnih strategija. Slutim da problemi tek dolaze, a posebice bi problematično moglo biti na proljeće jer dio stočara neće imati dostatno hrane. Najveći problem bit će izvori financiranja hrvatske poljoprivrede", ocjenjuje navodeći kako poglavito problema imaju stočari koji muku muče sa pitanjem do kada će izdržati sa sadašnjim zalihama hrane.

Naime, prema podacima kojma raspolažu županijske službe, načine kako isfinancirati potrebe za hranom tijekom nadolazeće zime trenutačno traži šesdesetak vukovarsko-srijemskih stočara. Riječ je o pretežito malim stočarima, koji imaju manje od deset muznih krava. U nešto boljoj poziciji nalaze se stočari koji imaju više od deset muznih krava i koji po svemu sudeći, još ne razmišljaju o smanjenju stočnog fonda.

"Žalosti nas međutim, da oni koji su bili na pragu prijeći iz malih u srednje ili veće stočare to vjerojatno sada, uslijed krize, neće uspjeti i sugurno je da ćemo izgubit velik broj farmera koji su imali do desetak krava. Vrlo je zabrinjavajuće stanje u pogledu sudbine malih proizvođača odnosno farmera", kaže Matić dodajući kako nezadovoljstvo vlada i među mljekarima koji su vrlo nezadovoljni stanjem u stočarstvu i mljekarstvu. "Mljekari su potpuno nezadovoljni onim što su postigli. Ponovno su slomljeni. Ne može se reći da su imali prosvjede koji nisu uspjeli. Oni su doslovno slomljeni. Ako se ignorira svako njihovo traženje, ako se o problemu ne razgovara na nacionalnoj razini u smislu da je to bitno gospodarsko ali i političko pitanje, mogu biti nezdovoljni", zaključuje Andrija Matić.

Autor: Alen Kuns