Najskuplje za osiguravatelje su oštre zime i oluje!

Gubici povezani s prirodnim i katastrofama koje je prouzročio čovjek, iznosili su u prvoj polovini ove godine 37,4 milijarde dolara, i daleko su manji nego prethodnih godina, procjenjuje švicarski reosiguravatelj Swiss Re.

Brojka obuhvaća osigurane i neosigurane gubitke, a manja je za 37% u odnosu na isto razdoblje lani. Ujedno, predstavlja tek trećinu prosječnog gubitka u prvoj polovini godine bilježenih u prethodnom desetljeću, a koji je iznosio 107 milijardi dolara.

Osiguravatelji snosili 45% gubitaka

Osiguravatelji su snosili 16,5 milijardi dolara spomenutog iznosa gubitaka, odnosno 45%. Prosjek za proteklo desetljeće iznosi 27%, napomenuo je u priopćenju tog švicarskog reosiguravatelja.

Na prirodne katastrofe, poput strašnih travanjskih i svibanjskih potresa u Nepalu, otpada 33 milijarde dolara gubitaka, osjetno manje nego u prvoj polovini godine prošle godine kada je taj iznos bio 54 milijarde dolara.

Prirodne katastrofe odnose živote

Ekonomski troškovi katastrofa možda su manji, ali je danak u ljudskim životima osjetno veći. Tako su katastrofe u prvoj polovini ove godine odnijele oko 18 tisuća ljudskih života, od čega se gotovo polovina odnosi na potrese u Nepalu.

Strašne vrućine u Indiji i Pakistanu u svibnju i lipnju odnijele su oko pet tisuća života, a značajan je faktor u osjetnom povećanju broja žrtava i velik broj izbjeglica i migranata koji se otiskuju na opasan put preko Sredozemnog mora u potrazi za sigurnijim i boljim životom u Europi.

Najskuplje oštre zime i oluje

Prošlog je tjedna agencija Ujedinjenih naroda za izbjeglice objavila da je od početka godine taj put prešlo više od 224.000 migranata, a spasonosnu obalu nije dočekalo njih 2.100.

Katastrofe s najvećim brojem stradalih nisu uvijek i najskuplje na osiguravatelje, koji tradicionalno bilježe najveće gubitke u bogatim zemljama. Tako su najskuplje katastrofe za osiguravateljski sektor u prvoj polovini godine povezane s oštrom zimom i olujama u SAD-u i Europi. Zimska oluja, koja je u veljači poharala istočnu obalu SAD-a, prouzročila je osiguravateljima 1,8 milijardi dolara gubitaka, zasada najviše u ovoj godini.

Financijske posljedice katastrofa

Siromašnije zemlje općenito, pak, bilježe veliki jaz između ukupnih gospodarskih šteta i isplaćenog osiguranja. Tako je potres u Nepalu prema procjenama prouzročio više od pet milijardi dolara gubitaka, a osiguravatelji su snosili svega 160 milijuna dolara tog iznosa. "Tragični događaji u Nepalu podsjećaju da je osiguranje jako korisna stvar", zaključuje glavni ekonomist švicarskog reosiguravatelja Kurt Karl.

"Osiguranje ne umanjuje emocionalnu traumu koju prirodne katastrofe uzrokuju, ali može pomoći ljudima da se lakše nose s financijskim posljedicama katastrofe kako bi mogli početi iznova", dodaje.