Mliječni protein u stajskoj prašini sprječava alergije?

Broj oboljelih od astme i alergijskih bolesti u posljednjih nekoliko desetljeća je u stalnom porastu, a tome pored genetske predispozicije doprinose onečišćenje okoliša, klimatske promjene, promjene u biljnom i životinjskom svijetu, globalizacija hrane, ali i pretjerana upotreba kemijskih sredstava za higijenu.

Primjećeno je da djeca koja odrastaju u ruralnim sredinama rjeđe obolijevaju od astme, alergija, atopijskog ekcema i neurodermitisa. Razlog tome je stalni kontakt s različitim mikroorganizmima koji se nalaze u stajskom zraku, sijenu, prašini i stelji. Odrastanje na farmi, posebno s tradicionalnim načinom uzgoja životinja, dovodi do veće izloženosti faktorima koji stimuliraju imunološki sustav. U istraživanjima je otkriveno da su za pozitivno djelovanje odgovorne posebne bakterije koje su prisutne u štalama u kojima se drže goveda, a koje štite od alergija.

Dodatno rizik od njihove pojave smanjuje konzumacija svježeg, neprerađenog kravljeg mlijeka. U Austriji se provode intenzivna istraživanja o uzrocima porasta alergija, jer oko dva milijuna ljudi boluje od nekog oblika.

Otkriven BLG

Istraživači instituta Messerli Veterinarskog fakulteta u Beču, Isabella Pali-Schöll i njeni nacionalni i međunarodni partneri, tražili su dosad neotkrivene molekule koje bi predstavljale ključan faktor iz okruženja krava i njihova mlijeka za zaštitu od alergija. Zajedničkom suradnjom austrijske i međunarodnih radnih grupa otkriven je mliječni protein beta-laktoglobulin BLG. On je veliki dio proteina u sirutki, a obavlja funkciju transportera za mikroelemente (sumpor, cink, željezo, aluminij, mangan, bakar), brojnih vitamina i masnih kiselina.

U kombinaciji s određenim mikroelementima kao što su željezo, cink i vitamin A, on ima odlučujuću ulogu na imunitet. Međutim, može izazvati i alergije kada je ta kombinacija narušena.

Provedeno obimno istraživanje i testiranja

Istraživači su koristili različite metode prikupljanja uzoraka iz štala, okolice staja, urina životinja. Uzimani su s goveda i peradarskih farmi, sakupljani brisanjem stabilnih površina, sakupljana je prašina u kućama stanovnika farme i iz gradskih kućanstava. Aerosoli su sakupljeni pomoću filtera za zrak.

Pronađene su velike količine ovog proteina u stajskoj prašini odakle udisanjem dospijeva u tijelo, a zrakom se prenosio i izvan štale. Veže se za mikroelement cink koji je od izuzetne važnosti za imunitet. Kombinacija proteina i cinka je pronađena na udaljenosti 290 metara od štala.

Pronađen je i u urinu goveda. Statistička usporedba je pokazala da je njegova količina nezavisna od spola, statusa laktacije i sezone sakupljanja. Značajno viša razina pronađena je u urinu mlađih životinja nego odraslih i kod mliječnih goveda u odnosu na tovna. Urin je otkriven kao glavni izvor BLG u prašini staje.

Laboratorijske miševe su intranazalno tretirali stabilnom prašinom kako bi potvrdili antialergijski učinak beta-laktoglobulina. Rezultati su pokazali da je alergijski odgovor imuniteta miševa potisnut, ako je prašina sadržavala protein.

Neophodna su i daljnja istraživanja

Zaštitni efekt se pokazao kada su u pitanju razne alergije, atopijski ekcem i astme. Učinak je bio opći i djelovao je nezavisno od alergena. Rezultati istraživanja su ohrabrujući i pokazuju da BLG nije samo glavni protein sirutke, već da se luči goveđim urinom, raspršuje oko farmi goveda i konačno se taloži kao glavni spoj u prašini farme goveda.

U kombinaciji s cinkom može izazvati povoljan Th1 milje u PBMC zdravih donora. Stabilna prašina koja sadrži BLG rezultirala je boljom zaštitom od senzibilizacije na alergen kroz nespecifičan način nego prašina osiromašena BLG in vivo u modelu miša.

Rezultati će pomoći da se stečena znanstvena saznanja primijene za pacijente s alergijama. Neophodna su daljnja istraživanja kako bi se otkrili različiti uključeni faktori utjecaja koji igraju ulogu u određivanju mogu li mliječni proteini dati svoj doprinos farmskom učinku zaštite od navedenih bolesti.