Mišja groznica: Šumari i lovci najugroženiji, a pripaziti trebaju i poljoprivrednici

Proljeće, ljeto i početak jeseni razdoblja su kada je povećana opasnost od hemoragijske vrućice s bubrežnim sindromom tzv. mišje groznice. 

U prvom dijelu godine u Hrvatskoj je zabilježen značajan rast broja oboljelih. Prema riječima epidemiologa Ante Vitalia, brojke variraju ovisno o mišjim godinama, odnosno razdobljima kada oni dobivaju priliku razmnožavati se više nego u drugim razdobljima što je uglavnom vezanu za sezonu kiša u proljeće, a broj im značajno raste ako je ožujak dosta suh. 

Valja naglasiti i da nisu svi miševi uzročnici zaraze. "Radi se o četiri vrste šumskih miševa, dakle to nisu kućni miševi, niti štakori“, napominje za Poljoprivrednu televiziju. 

Skupina ljudi koja je najugroženija su šumari, lovci i svi ostali koji zbog prirode svoga posla borave u šumi. Simptomi kao što je treskavica razviju se unutar jednoga do dva tjedna, a inkubacije bolesti može potrajati i do 45 dana. 

"Može stvoriti velike probleme što se tiče zdravstvenog stanja toliko da može doći do zatajenja bubrega“, pojašnjava upozoravajući da je smrtnost ovisno o tipu jedan do čak 15 posto. 

Kako bi se zaraza spriječila, naglašava Vitalia, striktno se mora voditi računa o higijeni. Vikendice i ostale objekte koji su u šumi potrebno je čistiti, prozračivati. Također, paziti i na hranu koja treba biti dobro poklopljena kako ne bi došla u kontakt s glodavcima. "Obavezno je pranje ruku“, napominje. 

Osim u šumi, zaraziti se možemo radeći i u polju i vrtu. "Treba očistiti alat, a isto tako ponijeti određenu količinu vode koja će poslužiti za pranje ruku“, naglašava. 

Također, važno je i ne uništavati njihove prirodne neprijatelje poput poskoka, riđovke te bjelice od zmija i ptica kao što su sova, škanjac i jastreb. 

Više o zarazi i kako ju spriječiti pogledajte u videu: