Međunarodni je dan tla, a degradacija tihi problem budućnosti hrane

Danas, 5. prosinca, obilježavamo Međunarodni dan tla kao podsjetnik na ključnu, ali njegovu često zanemarenu ulogu u njegovom održivom razvoju, proizvodnji hrane i očuvanju okoliša.

Ono nije samo "podloga" pod našim nogama - to je živi sustav pun mikroorganizama, hranjivih tvari i vode, bez kojeg naše poljoprivredne površine, vrtovi, šume i gradski zeleni prostori ne bi mogli održavati život onakav kakav poznajemo.

Prema procjenama, više od 95 % hrane koju jedemo dolazi upravo iz tla. No, problem je što globalno, kao i kod nas, značajan dio pati zbog degradacije - gubitka humusa, erozije, smanjenja plodnosti i onečišćenja.

Situacija u Hrvatskoj: kakvo je tlo u "našim rukama"

Studije na domaćoj razini pokazale su da ni ona u Hrvatskoj nisu pošteđena procesa degradacije. U obradivim tlima diljem zemlje često se bilježi nizak udio organske tvari - humusa. Neka mjerenja govore da je njegova razina u mnogim područjima ispod 2 %. Taj manjak posebno pogađa kontinentalne krajeve (poput Slavonije i Baranje gdje su pretjerano zbijena), gdje su nekad plodne oranice s godinama izgubile 50-70 % izvorne organske tvari. Na jugu, točnije u neretvanskom kraju, zabilježena je povećana njegova slanost zbog miješanja mora i podzemnih voda.

Živo tlo - temelj prehrambene i nutritivne sigurnosti

Glavne prijetnje su erozija (vodom ili vjetrom), zbijanje zbog teške mehanizacije, ispiranje hranjivih tvari, zaslanjivanje ili kemijska degradacija te smanjenje biološke raznolikosti. U takvim uvjetima, ono brzo gubi plodnost, postaje manje otporno na sušu, slabije zadržava vodu i hranjive tvari, a time pati i poljoprivreda, okoliš, ali i naš način života. Zašto je važno da reagiramo jer njime štitimo hranu, vodu i klimu.

Stoga je danas, na Međunarodni dan tla, pravo vrijeme za razmišljanje o tome kako bolje upravljati njime, ne samo na razini politike ili struke, nego i pojedinačno: kao poljoprivrednici, vrtlari, građani koji koriste zemljište ili vole prirodu.

Što možemo učiniti?

Stručnjaci često preporučuju sljedeće mjere kako bi se stanje tla popravilo i očuvalo: veća upotreba organskih gnojiva i stajskog gnoja, što povećava udio humusa -posebice u regijama gdje ga je malo, primjena plodoreda, pokrovnih kultura što štiti njegovu strukturu, smanjuje eroziju i poboljšava vodopropusnost, izbjegavanje pretjerane obrade i prekomjernog zbijanja tla (npr. manji broj prolaza teške mehanizacije, širih kotača, veća paznja na strukturu tla), kontinuirano praćenje stanja tla, analiza humusa i strukture, te primjena agroekoloških i regenerativnih pristupa poljoprivredi (tzv. "tlo-prihvatljive" prakse).

Kako popraviti kvalitetu tla?

Obilježavanje Međunarodnog dana tla nije samo formalnost ili prigodna objava već poziv na odgovornost. Tlo pod našim nogama nije neiscrpan resurs, ono ima granice, a degradacija se događa polako, tiho i često neopaženo.