Marko Vešligaj: Ruralne zajednice imaju ogroman potencijal i cilj mi je da dobiju što više EU potpore

Hrvatska nakon dužeg vremena ima člana u Odboru za poljoprivredu Europskog parlamenta. Ovih dana usvojena je rezolucija EP-a o jačanju ruralnih zajednica kojim Parlament ponovno poziva na kontinuirano korištenje mehanizma koji se naziva “rural proofing” i pretpostavlja da svaka politika koja se donese na razini EU, mora proći provjeru utjecaja na ruralne zajednice. Bio je to upravo jedan od prijedloga našeg zastupnika Marka Vešligaja s kojim smo pretresli aktualnosti u poljoprivredi na europskoj razini.

U Europskom parlamentu ste zamijenili prerano preminulog Predraga Matića koji je prethodni mandat bio iznimno aktivan u Odboru za ribarstvo. Vi ste u Odboru za poljoprivredu nimalo manje aktivni. Kad ste preuzeli funkciju i zašto baš tu?

Preuzeo sam funkciju u Odboru za poljoprivredu i ruralni razvoj, odmah nakon što sam došao u Bruxelles, u listopadu, nakon prerane smrti dragog kolege Matića. Hvala što se primijetili koliko radimo u tom Odboru, jer radimo doista mnogo. Ovaj Odbor i jest od samog početka meni iznimno važan. U prvom redu jer djelomično i prije Bruxellesa je to bio fokus moje politike. Kao zastupnik u Hrvatskom saboru i gradonačelnik Pregrade u tri mandata, a potom i predstavnik Hrvatske u Odboru regija Europske unije, zalagao sam se za ravnomjeran razvoj, potpore ruralnim zajednicama i domaćoj poljoprivrednoj proizvodnji.

Održiva poljoprivreda i sigurnost hrane moraju biti prioritet

Moramo biti svjesni i činjenice da je proračun za poljoprivredu i ruralni razvoj, jedna trećina ukupnog europskog proračuna. Kroz Zajedničku poljoprivrednu politiku imamo na raspolaganju više od 3.7 milijardi eura. Pitanje je koristi li to Hrvatska na adekvatan način i dolazi li do naših poljoprivrednika i ruralnih zajednica. Ja sam itekako svjestan enormne važnosti ovog sektora, i htio sam nastaviti u tom smjeru i biti glas hrvatskih poljoprivrednika, pogotovo onih malih. Hrvatska ima nevjerojatne resurse i rezultate kada govorimo o kvaliteti hrane i domaćoj poljoprivrednoj tradiciji koja se uvelike temelji na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima i moramo to sačuvati i dalje razvijati.

Održiva poljoprivreda i sigurnost hrane moraju biti prioritet, pogotovo u ovim nesigurnim vremenima. Bez toga nema ni ruralnog razvoja, koji vidim kao rješenje i za, primjerice, stambenu krizu. Ruralne zajednice imaju ogroman potencijal i moj je cilj da se što više europske potpore usmjeri upravo prema njima.

Predali ste velik broj amandmana i tražili direktne financijske linije iz Kohezijskog fonda prema lokalnim razinama vlasti i poljoprivrednicima, pokretanje novog interventnog financijskog fonda za naknadu štete uzrokovanu prirodnim katastrofama i klimatskim promjenama, uključivanje lokalnih razina vlasti i građana iz ruralnih zajednica u konzultacije o novoj Kohezijskoj politici, pojednostavljenje birokratskih i administrativnih procedura za OPG-ove, snažniju potporu mladim poljoprivrednicima te horizontalnu primjenu principa "Rural proofinga“.

Od prvog mog briselskog radnog dana tražio sam izravne financijske linije i pokretanje nacionalnih interventnih fondova za suočavanje s posljedicama kriznih situacija poput prirodnih katastrofa. Drago mi je da je Komisija uvrstila ovaj moj prijedlog u službene mjere i da su otvorili tu mogućnost za sve države članice. Ponovno apeliram na Vladu RH da što prije pokrene takav interventni fond te da osiguramo brzu i direktnu financijsku potporu za sanaciju štete uzrokovane prirodnim katastrofama. Poljoprivrednici trpe velike gubitke zbog prirodnih katastrofa i klimatskih promjena, neke procjene govore da su prirodne katastrofe od 2010. do 2021. u Hrvatskoj uzrokovale štete veće od tri milijarde eura. Upravo zato je ovaj fond neophodan.

Moja su vrata ureda otvorena svima

Također, od početka sam radio na tome da se pojednostave procesi vezani uz plaćanja za male poljoprivrednike te da zahtjevi u pogledu kontrola i okolišnih kriterija budu jednostavniji. Ako želimo razvoj malih poljoprivrednih gospodarstava, to je nužnost i drago mi je da se ide u tom smjeru.

Dodatno, kontinuirano upozoravam na važnost ravnomjernog ruralnog razvoja i baš je na posljednjoj plenarnoj sjednici u Strasbourgu prihvaćen moj prijedlog kojim smo ponovno istaknuli važnost korištenje mehanizma koji se naziva “rural proofing”, a koji pretpostavlja da svaka politika koja se donese na razini EU, mora proći provjeru utjecaja na ruralne zajednice, to je bio moj amandman i drago mi je da je prihvaćen. To u praksi znači da se jasno moraju procijeniti učinci svake odluke na ruralne zajednice i manje sredine. Odluke se ne mogu i ne smiju donositi gledajući samo velike europske metropole i ne smijemo zaboraviti da Europu velikim dijelom čine ruralna područja.

Osobito je to važno za Hrvatsku gdje ruralna područja bilježe više stope nezaposlenosti, veći rizik od siromaštva ili socijalne isključenosti u usporedbi s urbanim područjima. Sve to dovodi do velikih regionalnih nejednakosti i ovaj mehanizam može dovesti do smanjenja tih nejednakosti i do povećanja efikasnosti svih europskih politika.

Kada govorimo o efikasnosti europskih politika, kako bi doista bile takve, moramo uključiti građane i lokalne zajednice. Kontinuirano razgovaram s udrugama, raznim dionicima iz sektora poljoprivrede i ruralnog razvoja, a vrata mog ureda, koji sam otvorio u Pregradi, su otvorena svima. I vrata mog maila, da se malo našalim. Slušam i čujem probleme i želim napraviti sve u mojoj moći, i sve što je u moći europskog zakonodavstva da ih riješimo.

Odrastao na zelenom bregu

S obzirom da ste po struci diplomirani ekonomist, otkud u poljoprivredi?

Dolazim iz malog grada u Hrvatskom zagorju, iz Pregrade. Odrastao sam na zelenom bregu, radeći u našem obiteljskom vinogradu, berući grožđe, praveći vino, sadeći povrće, koseći. I dalje sam najsretniji kad ulovim malo slobodnog vremena kako bih otišao u naš obiteljski vinograd. Rad na zemlji mi je blizak, kao što je i mojim roditeljima i mojoj široj obitelji. Svjestan sam što bavljenje poljoprivredom znači, svjestan sam svih problema i izazova koje ono nosi. Osim toga, manja sredina, ruralna zajednica, kao i gradonačelničko iskustvo u takvoj sredini dale su mi vrlo dobar uvid u to koliko je uistinu važan ravnomjerni regionalni razvoj i da bez snažnih ruralnih zajednica nema ni poljoprivrede, ali ni šireg ekonomskog razvoja.

Eto, iz tog osobnog iskustva, iz iskustva moje obitelji, i mojih Pregračana koji se mnogi bave poljoprivredom, odlučio sam se angažirati u tom području.

Stanje u domaćem agraru, ističe struka, nije dobro, često čak s pravilima idemo i "čvršće" nego što traži birokratska EU, što tu trebamo promijeniti?

Odgovor na ovo pitanje ovisi o tome koji sektor gledamo - nisu isti problemi i rješenja primjerice u mljekarskom sektoru kao što su u peradarstvu. Međutim, ono što je svakako ključno za sve sektore i cijeli poljoprivredno-proizvodni lanac jest zaštititi domaću proizvodnju i naše poljoprivrednike, rasteretiti administrativno obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja čine temelj hrvatske poljoprivrede te potaknuti mlade da se uključe u ovaj sektor.

Isto tako, na razini Europske unije trenutačno pokušavamo suzbiti nepoštene trgovačke prakse i tu ću nastaviti inzistirati na zabrani prodaje poljoprivredno-prehrambenih proizvoda po cijenama koje su niže od proizvođačkih cijena. Što se tiče pravila na nacionalnoj i europskoj razini, razumljivo je da se nacionalne mjere moraju prilagoditi situaciji u Hrvatskoj, no neke stvari se ne mogu i neće riješiti bez Europske unije.

Pokušao dogovoriti sastanak u Ministarstvu, ali

Kako se slažete s ostalim kolegama zastupnicima u EP? Ima li konsenzusa kada su hrvatske potrebe u pitanju?

Ovisi o temi i odboru, no naša SDP delegacija surađuje vrlo dobro, svakodnevno se koordiniramo i zaista nastojimo učiniti maksimalno za hrvatske građane i građanke. Što se tiče konkretno Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj, ja sam jedini član iz Hrvatske tako da sam u ovoj temi više otvorio suradnju s našim poljoprivrednicima, nadležnom Komorom, stručnim udrugama, sektorskim stručnjacima i to ide vrlo dobro. Za Ministarstvo poljoprivrede to nažalost ne mogu reći s obzirom na to da sam u nekoliko navrata pokušao dogovoriti sastanak s nadležnim ministrima, no zasad bez uspjeha.

Moram reći i da sam se nekako fokusirao na to maksimalno zaštitim naše male proizvođače, a i specifične nacionalne interese, dok će recimo kolege iz Španjolske ili Francuske imati druge prioritete. Upravo sada radimo na paketu mjera za vinarski sektor i tu dolazi do izražaja to nacionalno razilaženje. Dok Francuska inzistira na potporama za krčenje vinograda, ja sam usmjeren na to da se obnove vinogradarska područja u Hrvatskom s obzirom na to da su nam se te površine drastično smanjile.