Pretraga tekstova
Nadamo se da će Europska komisija ozbiljno shvatiti dostavljene primjedbe, rekla je predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora, Marijana Petir
Posljednjih dana s velikom zabrinutošću reagira se na Prijedlog uredbe o biljkama dobivenim određenim novim genomskim tehnikama (NGT) kojeg je pripremila Europska komisija.
Povodom toga, predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Marijana Petir rekla je kako je Odbor o ovoj kontroverznoj Uredbi s Europskom komisijom pokrenuo politički dijalog u studenom 2023. godine i da očekuju da im se dostavi odgovor.
"Nadamo se da će Europska komisija ozbiljno shvatiti dostavljene primjedbe, jer ovako predložen tekst može imati nepovratan negativan utjecaj na poljoprivrednu proizvodnju, okoliš, bioraznolikost, zdravlje ljudi i životinja", rekla je Petir i dodala kako državama članicama treba omogućiti samostalno odlučivanje o ograničavanju ili zabrani uzgoja NGT bilja na vlastitom teritoriju ili dijelu teritorija.
Pritom, ističe, treba uzeti u obzir kako učinci namjernog uvođenja u okoliš NGT bilja mogu biti nepovratni, pa bi u tom smislu procjena i kontrola rizika, koja obuhvaća obje kategorije NGT bilja, trebala biti ključna odredba ovog zakonodavnog prijedloga.
Petir je podsjetila na stav Europskog suda pravde, koji je u svojoj odluci iz 2018. godine izjednačio GMO i NGT, ocijenivši kako bi regulativa vezana uz NGT trebala biti sastavni dio Direktive o GMO, te na odluke Europske komisije kojima se, ne uvažavajući pri tome mišljenje Europskog parlamenta, odobrava registracija novih GMO-a.
Petir je dodala kako je Hrvatski sabor na prijedlog Odbora za poljoprivredu donio Deklaraciju o Alpe-Adria-Dunav području slobodnom od genetski modificiranih organizama kojom je dodatno potvrđena činjenica da je Republika Hrvatska država slobodna od genetski modificiranih organizama, te da žele da takva ostane i za generacije koje dolaze.
Rekli su kako potrošačima i proizvođačima treba omogućiti pravo na slobodu izbora, što zahtijeva osiguranje adekvatnog praćenja i označavanja navedenih proizvoda.
"Ukazali smo na nužnost prepoznavanja potencijalnih rizika od patentiranja, s obzirom na to da je NGT biljke/sjeme moguće patentirati, što nije slučaj s proizvodima konvencionalnog oplemenjivanja, a što bi u budućnosti moglo dovesti do monopola pojedinih proizvođača", upozorila je Petir.
Odbor je zatražio od Europske komisije i da dostavi informaciju o financijskim sredstvima koja će biti namijenjena jačanju administrativnih i tehničkih kapaciteta za odlučivanje o statusu određenih NGT biljaka, službenih kontrola i novih metoda praćenja NGT proizvoda.
Tagovi
Marijana Petir Nove genomske tehnike NGT GMO Prijedlog uredbe o biljkama Praćenje NGT proizvoda
Autorica
Više [+]
Magistra agroekonomike s iskustvom u poljoprivredi. Svoje znanje i savjete dijeli i s čitateljima Agrokluba.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tunel dingač Pola stoljeća tunela Dingač: simbol pelješke upornosti i vrhunskih vina Od kozjih staza do svjetski poznatog vina - tunel dug samo 400 metara skratio je put vinogradarima i vinarima Potomja i postao turistička atrakcija Bila je... Više [+]
Tunel dingač
Pola stoljeća tunela Dingač: simbol pelješke upornosti i vrhunskih vina
Od kozjih staza do svjetski poznatog vina - tunel dug samo 400 metara skratio je put vinogradarima i vinarima Potomja i postao turistička atrakcija
Bila je subota, 29. studenog, kada je prije 50 godina u sjeni brda Toma u Potomju otvoren tunel Dingač. .
Samo 400 metara dug, tunel je skratio gotovo 20 kilometara puta vinogradarima i vinarima na svega četiri kilometra. Do njegova otvorenja jedini mogući put bio je iz Trstenika, a grožđe se prenosilo na magarcima i mazgama kozjim stazama više od sat vremena.
Idejni začetnik ovog projekta bio je Vice Miličić, a prije početka radova vodila se duga rasprava – cesta ili tunel. Kad je odluka konačno pala, njegovu izgradnju financirali su vlasnici vinograda na padinama Dingača preko zadruge koja je bila nositeljica kredita.
Splitskom Konstruktoru trebalo je devet mjeseci za probijanje tunela.
Zahvaljujući izgradnji tunela površine pod vinogradima na Dingaču su se proširile, povećala proizvodnja tog moćnog vina od sorte plavac mali, koje je još 1964. certifikatom Međunarodnog ureda za zaštitu industrijskoga književnoga i umjetničkog vlasništva iz Ženeve (Bureaux Internationaux réunis pour la protection de la propriété industrielle, littéraire et artistique Geneve), zaštićeno u najvišoj kategoriji kvalitete, kao čuveno vino.
Ukupna površina ZOI Dingača danas se prostire na 758 hektara, dok je vinovom lozom zasađeno oko 78,5 hektara. Vina su kompleksna, moćna, trpka, rubin boje, snažnog tijela i visokog alkohola, nota zrelog voća, punog, toplog i bogatog okusa, s dugim aftertasteom.
Osim gospodarskog značenja za vinogradara i vinare, tunel Dingač posebna je turistička atrakcija. Kroz uzak tunel promet je moguć jednostrano, pa ide li se automobilom treba zastati i provjeriti ima li vozila u suprotnom smjeru. Vole ga i biciklisti, često biraju biciklističku stazu koja vodi kroz tunel na Dingač.
Zbog temperaturnih inverzija u njemu se tijekom zime ponekad formiraju ledene sige, Pelješčani ih nazivaju skandaleti. Ništa čudno, kažu mještani Potomja, koje je često i najhladnije mjesto u zimskim mjesecima u ovom dijelu Dalmacije. Kad je vrijeme kiša, voda se slijeva prema Dingaču, teren je kraški pa su ovakve pojave normalne. Brigu o tunelu vodi općina Orebić koja je prije nekoliko godina postavila novu rasvjetu i novi asfalt.
Iz unutrašnjosti poluotoka za čas ste na strmim padinama Dingača koje gotovo uranjaju u more, a pogled puca na pučinu, otoke Mljet i Korčulu.
Podno padina Dingača naselja Borak i Potočine, sve su atraktivnija odredišta za ljubitelje iskonske Dalmacije, kristalno čistog mora i naravno – vrhunskog Dingača.
Foto: TZ općine Orebić
Pripremio: Tomislav Radić