Pretraga tekstova
Strategija poljoprivredne proizvodnje još nije donesena, sve je manje i proizvođača i zaliha
Da Hrvatska ima strategiju razvoja poljoprivrede tada bi ona bila vođena planski, da se prije svega zadovolje domaće potrebe, a u slučaju nedostatka hrane robnim bi se zalihama ublažavao rast cijena, kažu nam neki od poljoprivrednih proizvođača, koji navode da zbog loše vođene poljoprivredne politike ne samo što nemamo robnih zaliha nego je sve manje seljaka i sve manje poljoprivredne proizvodnje.
Neki od njih, kao Mato Mlinarić, predsjednik Nezavisnih hrvatskih seljaka, smatraju da je to vrlo pogubno, posebice sada kada je hrana iz dana u dan sve skuplja.
- Vlada nema strategiju poljoprivredne proizvodnje ni zalihe roba, čak ni na papiru. Robne zalihe država je ukinula i sve prepustila tržištu, odnosno velikim poljoprivrednim sustavima. Da ih ima, valjda bi sada u vrijeme divljanja cijena na tržište pustila nekoliko tisuća tona kukuruza te bi mu cijena sigurno bila niža od trenutačne, koja na sjeverozapadu Hrvatske iznosi 1,80 kn/kg, što malo koji stočar još može podnijeti. Još je veći problem sa pšenicom. Jesenas je zbog loših klimatskih prilika zasijano ispod 100.000 hektara, što neće biti dovoljno ni za vlastite potrebe. Budući da je slična situacija bila i u svijetu, nećemo je imati odakle ni uvesti - kaže Mlinarić. Navodi da u prilog tezi o uništavanju malog seljaka idu i najave izmjena i dopuna Zakona o poljoprivrednom zemljištu.
- Prema izmjenama Zakona prioritet bi za koncesiju na poljoprivredno zemljište trebali imati oni koji zapošljavaju veći broj radnika. Pogodovanje velikim sustavima nije ništa drugo nego oduživanje onima koji su financirali ili će tek financirati predizborne kampanje. To je apsurdno od ove države, jer će takvom poljoprivrednom politikom povećati broj socijalnih slučajeva, kojih je već gotovo milijun, a za dvije godine Hrvatska će ostati bez seljaka, dok će se cijela poljoprivreda svesti na nekoliko velikih sustava - kaže Mlinarić.
Željko Kraljičak, zamjenik osječko-baranjskog župana, također smatra da ni sadašnji ministar poljoprivrede ni Vlada nemaju strategiju razvoja poljoprivrede ni na papiru, ali, dodaje, ni u glavi.
- Jedan od dokaza tomu jest činjenica da je od ukupnog broja izgubljenih radnih mjesta do sada čak 50 posto izgubljeno u poljoprivrednom i prehrambenom sektoru. U posljednjih desetak godina zbog stranačkih interesa vladajuće strukture u Hrvatsku se “uvuklo” poljoprivrednih proizvoda u vrijednosti nekoliko desetaka milijardi kuna, što je narušilo tržište te sada polako gubimo glavnu pokretačku polugu gospodarskog razvoja - poljoprivredu i prerađivačku industriju. Za ministrovanja Petra Čobankovića, u posljednjih osam godina, izgubili smo dio proizvođača te smo sada zbog nerada resornog ministarstva i nekontroliranog uvoza došli u poziciju da su s našeg tržišta prvo nestale radnointenzivne kulture - voće, povrće, mlijeko i meso, a sada gubimo i tradicionalne kulture - pšenicu, kukuruz, šećernu repu i suncokret. Prije osam godina Hrvatska je sijala više od 250.000 ha pšenice i proizvodila oko milijun tona te krušarice, a danas zbog gubitka tržišta pala je proizvodnja na oko 500.000 tona - kaže Kraljičak.
Autor: Zdenka RUPČIĆ
Tagovi
Poljoprivredna proizvodnja Poljoprivredna politika Robne zalihe Cijena Vlada Čobanković Mlinarić Zakon Poljoprivredno zemljište
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Poljoprivreda kao poduzetništvo: što možemo očekivati od 3. konferencije “Biznis je na selu”? Dok Europa najavljuje rezove u poljoprivrednom proračunu, domaći proizvođači traže rješenja. Upravo zato, treća konferencija Biznis je na selu, ko... Više [+]
Poljoprivreda kao poduzetništvo: što možemo očekivati od 3. konferencije “Biznis je na selu”?
Dok Europa najavljuje rezove u poljoprivrednom proračunu, domaći proizvođači traže rješenja. Upravo zato, treća konferencija Biznis je na selu, koja će se održati u utorak, 29. travnja 2025. u zagrebačkom prostoru WESPA Business&Lounge, stavlja u središte pozornosti ključna pitanja opstanka i razvoja poljoprivrede u suvremenom tržišnom okruženju.
Konferenciju suorganiziraju IPS Konzalting, konzultantska tvrtka specijalizirana za rad s poljoprivrednicima i Mojnovac.hr, poslovni edukacijski portal, uz podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva koje je prepoznalo važnost ove inicijative.
„Poljoprivreda danas ne može opstati bez poduzetničkog pristupa. No, isto tako, poduzetništvo mora naučiti razumjeti dinamiku, sezonalnost i probleme poljoprivrede. Naš je cilj da ova konferencija postane točka spajanja ta dva svijeta,“ izjavila je Ana-Marija Špicnagel, direktorica IPS Konzaltinga i jedna od govornica na događaju.
Od agromenadžera do generacijskih izazova
Ovogodišnji program tematski je usmjeren na izazove i prilike koje donosi tržišno usmjerena poljoprivreda - od digitalizacije i menadžmenta, do međugeneracijske suradnje.
Konferenciju će otvoriti Marijana Petir, saborska zastupnica i predsjednica Odbora za poljoprivredu, koja će dati strateški pregled stanja hrvatske poljoprivrede kroz temu “Poljoprivreda jučer, danas, sutra”. Nakon toga slijedi izlaganje „Agromenadžer, ne (samo) poljoprivrednik“ u kojem će Ana-Marija Špicnagel objasniti što u praksi znači profesionalizacija poljoprivrede, a o digitalnoj transformaciji poljoprivrede govorit će Igor Frljužec iz Digital Agro.
Program uključuje i dva panela. Prvi je s predstavnicima financijskog sektora na temu “Financijski instrumenti za poljoprivrednike” koji donosi konkretne informacije o različitim izvorima financiranja za modernizaciju i rast poljoprivrednih gospodarstava. Jedna od sudionica ovog panela je i Martina Durman iz Raiffeisenbank Hrvatska, koja će predstaviti bankarsku perspektivu kreditiranja u poljoprivredi. Drugi panel okuplja poljoprivrednike koji će iznijeti vlastita iskustva i izazove poslovanja u svakodnevnoj praksi. Sudionici ovog panela dolaze iz različitih regija i sektora - od tradicionalnih OPG-ova do inovativnih brendova.
Konferenciju će zaključiti izlaganje Marije Đeldum iz tvrtke Stogaj na temu “Osiguranje u poljoprivredi - opcija ili nužnost?”, čime se dodatno otvara prostor za promišljanje o otpornosti i dugoročnoj održivosti poslovanja na selu.
Zašto je Biznis je na selu važan?
Kroz protekle dvije konferencije Biznis je na selu pokazao je kako postoji jasna potreba za prostorom u kojem se ne priča samo o poticajima, već o stvarnim izazovima proizvodnje, tržišta, zapošljavanja i inovacija u ruralnim sredinama.
U zemlji gdje je veliki broj OPG-ova još uvijek okrenut samo proizvodnji, ova konferencija šalje jasnu poruku - vrijeme je za sljedeći korak: jačanje tržišne konkurentnosti, brendiranja i strateškog upravljanja poljoprivrednim resursima.
„U razgovorima s našim klijentima sve češće čujemo isto pitanje: Što nakon poticaja?. Upravo zato je fokus konferencije na dugoročnom pristupu - kako napraviti održiv, profitabilan i profesionalan poljoprivredni biznis, bilo da ste mladi OPG, obiteljska farma ili veći proizvođač,“ dodaje Špicnagel.
Prijave su još uvijek otvorene
Sudjelovanje je besplatno, ali zbog ograničenog kapaciteta prostora potrebna je obavezna prijava putem obrasca na stranici.
Zaokret d.o.o.
prije 2 tjedna
Više informacija na: https://mojnovac.hr/product/3-konferencija-biznis-je-na-selu/ Više informacija na: https://mojnovac.hr/product/3-konferencija-biznis-je-na-selu/