Loša poljoprivredna politika uništava proizvođače hrane

Da Hrvatska ima strategiju razvoja poljoprivrede tada bi ona bila vođena planski, da se prije svega zadovolje domaće potrebe, a u slučaju nedostatka hrane robnim bi se zalihama ublažavao rast cijena, kažu nam neki od poljoprivrednih proizvođača, koji navode da zbog loše vođene poljoprivredne politike ne samo što nemamo robnih zaliha nego je sve manje seljaka i sve manje poljoprivredne proizvodnje.
Neki od njih, kao Mato Mlinarić, predsjednik Nezavisnih hrvatskih seljaka, smatraju da je to vrlo pogubno, posebice sada kada je hrana iz dana u dan sve skuplja.

Poljoprivrednici ostaju bez zemlje

- Vlada nema strategiju poljoprivredne proizvodnje ni zalihe roba, čak ni na papiru. Robne zalihe država je ukinula i sve prepustila tržištu, odnosno velikim poljoprivrednim sustavima. Da ih ima, valjda bi sada u vrijeme divljanja cijena na tržište pustila nekoliko tisuća tona kukuruza te bi mu cijena sigurno bila niža od trenutačne, koja na sjeverozapadu Hrvatske iznosi 1,80 kn/kg, što malo koji stočar još može podnijeti. Još je veći problem sa pšenicom. Jesenas je zbog loših klimatskih prilika zasijano ispod 100.000 hektara, što neće biti dovoljno ni za vlastite potrebe. Budući da je slična situacija bila i u svijetu, nećemo je imati odakle ni uvesti - kaže Mlinarić. Navodi da u prilog tezi o uništavanju malog seljaka idu i najave izmjena i dopuna Zakona o poljoprivrednom zemljištu.

Porast broja socijale

- Prema izmjenama Zakona prioritet bi za koncesiju na poljoprivredno zemljište trebali imati oni koji zapošljavaju veći broj radnika. Pogodovanje velikim sustavima nije ništa drugo nego oduživanje onima koji su financirali ili će tek financirati predizborne kampanje. To je apsurdno od ove države, jer će takvom poljoprivrednom politikom povećati broj socijalnih slučajeva, kojih je već gotovo milijun, a za dvije godine Hrvatska će ostati bez seljaka, dok će se cijela poljoprivreda svesti na nekoliko velikih sustava - kaže Mlinarić.

Željko Kraljičak, zamjenik osječko-baranjskog župana, također smatra da ni sadašnji ministar poljoprivrede ni Vlada nemaju strategiju razvoja poljoprivrede ni na papiru, ali, dodaje, ni u glavi.
- Jedan od dokaza tomu jest činjenica da je od ukupnog broja izgubljenih radnih mjesta do sada čak 50 posto izgubljeno u poljoprivrednom i prehrambenom sektoru. U posljednjih desetak godina zbog stranačkih interesa vladajuće strukture u Hrvatsku se “uvuklo” poljoprivrednih proizvoda u vrijednosti nekoliko desetaka milijardi kuna, što je narušilo tržište te sada polako gubimo glavnu pokretačku polugu gospodarskog razvoja - poljoprivredu i prerađivačku industriju. Za ministrovanja Petra Čobankovića, u posljednjih osam godina, izgubili smo dio proizvođača te smo sada zbog nerada resornog ministarstva i nekontroliranog uvoza došli u poziciju da su s našeg tržišta prvo nestale radnointenzivne kulture - voće, povrće, mlijeko i meso, a sada gubimo i tradicionalne kulture - pšenicu, kukuruz, šećernu repu i suncokret. Prije osam godina Hrvatska je sijala više od 250.000 ha pšenice i proizvodila oko milijun tona te krušarice, a danas zbog gubitka tržišta pala je proizvodnja na oko 500.000 tona - kaže Kraljičak.

Autor: Zdenka RUPČIĆ