Lički krumpir i ogulinski kupus idu pod EU zaštitu

Europska komisija ovog je tjedna odobrila zaštitu na razini EU jedne vrste crvenog luka koja se uzgaja u Njemačkoj pa je u europskoj bazi podataka o zaštićenim proizvodima uz njegov naziv osvanuo simbol koji željno iščekuju i hrvatski proizvođači autohtonih proizvoda.

U europskoj bazi trenutno je 1.424 proizvoda – od kojih su neki već zaštićeni, dok drugi još čekaju odobrenje Komisije. Među njima je zasad i šest hrvatskih proizvoda, no do 1. srpnja ove godine u europsku bazu moralo bi ih biti upisano još najmanje sedam.

Hrvatski autohtoni proizvodi, koji su zaštićeni na domaćem tržištu do ulaska u EU, moraju najkasnije do tog datuma predati zahtjev za zaštitu i na europskoj razini. Ako to ne učine, izgubit će i nacionalnu zaštitu pa će cijeli postupak morati ponovno prolaziti. Zato se užurbano radi na pripremi dokumentacije. Za dio proizvoda posao je već obavljen, krajem veljače upućeni su Europskoj komisiji zahtjevi za registraciju četiri oznake.

Riječ je o krčkom i dalmatinskom pršutu, baranjskom kulenu te ekstra djevičanskom maslinovom ulju Cres. Tako se broj hrvatskih proizvoda u europskoj bazi popeo na šest, jer su varaždinsko zelje i istarski pršut već otprije prijavljeni.

No, Hrvatska do kraja lipnja treba poslati zahtjev za još sedam proizvoda, koji su na nacionalnoj razini zaštićeni prije 1. srpnja 2013. godine. To su dalmatinska maraska, ogulinski kiseli kupus, virovitička paprika, drniški pršut, lički krumpir, meso zagorskog purana i poljički soparnik. U Ministarstvu poljoprivrede uvjereni su da će posao i za te proizvode biti odrađen na vrijeme jer ni oni niti udruge proizvođača ne žele da im se dogodi scenarij u kojem bi izgubili zaštitu.

Zaštita tradicionalnog ugleda?

S obzirom da bi pojedini autohtoni proizvodi ipak mogli imati poteškoća na putu do europske registracije, neslužbeno se doznaje da hrvatska strana razmišlja o tome kako pomoći domaćim proizvođačima, u slučaju da ne uspiju dobiti europsku zaštitu. Procedura zaštite na nacionalnoj i europskoj razini nije jeftina, pa bi bilo šteta da sav trud, financijski i vremenski, propadne ako nekom proizvodu bude odbijena registracija na nivou EU-a. Zato se, prema neslužbenim informacijama, razmatra mogućnost uvođenja još jedne kategorije zaštite (uz zaštitu izvornosti, zemljopisnog porijekla i tradicionalnog ugleda, što su tri europske kategorije). Taj novi model omogućio bi proizvodima da ostanu prepoznatljivi barem na hrvatskom tržištu.

I proizvođači tvrde da su potrebnu dokumentaciju prikupili pa s rokovima neće imati problema. Primjerice, u udrugama proizvođača ogulinskog kiselog kupusa te ličkog krumpira ističu da bi zahtjev za EU zaštitu mogao biti spreman do kraja ožujka. Za razliku od istarskog pršuta, čiju registraciju na razini EU-a osporavaju Slovenci, ogulinski kupus i lički krumpir, smatraju proizvođači, ne trebaju se bojati sličnog problema.

Foto: freedigitalphots.net