Leptiri štetnici: Stričkov šarenjak i granotoč - kako ih suzbiti?

Stričkov šarenjak je jedan od najprisutnijih leptira u svijetu. Migratorna je vrsta, koja tijekom hladnih mjeseci leti u Afriku, a u proljeće (travanj-svibanj) se vraća u naše krajeve. Kako kaže stručna savjetnica Marija Ivanović, polifagni je štetnik i domaćini su joj biljke iz porodica Asteraceae (glavočike), Malvaceae (sljezovi) i Fabaceae (leguminoze; mahunarke). S biljaka iz spontane flore (stričak, čičak, palamida) prelazi na uzgajane (soja, grah, grašak, mahune, suncokret, duhan i druge).

"Tijekom godine ima dvije do tri generacije. Odrasla jedinka, leptir, dužine je dva centimetra, raspona krila četiri do sedam centimetara i simetričnih šara narančaste, smeđe i bijele boje. Hrani se nektarom biljaka, a ženka na listovima polaže pojedinačna jaja zelene boje", kaže i dodaje da su ličinke obrasle dlakama i da su smeđe-crne boje, s poprečnim žutim prugicama, i dvije pruge žute boje koje se prostiru duž bokova.

Štete, kako kaže čine ličinke ishranom na listu, pri čemu paučinastom mrežom obaviju listove stvarajući gusjenična gnijezda. U godinama prenamnožavanja mogu uzrokovati golobrst usjeva u vidu oaza. U cilju zaštite usjeva neophodno je uništavanje korova, domaćina štetnika (palamida, čičak i druge) na parcelama i u njihovom okruženju.

Granotoč 

Granotoč se javlja na voću, najčešće na jabuci, maslinama i listopadnom drveću, kao što su topola, breza, jasen, javor, platana i druga. Leptir, kako kaže stručnjakinja, živi osam do 10 dana, ne hrani se i bijele je boje. S leđne strane uočava se šest tamnih pjega poredanih u dva reda. Na trbuhu, sivo-plave boje, nalaze se prstenovi. Zadnja krila su sivo-bjeličasta, a prednja bijela s velikim brojem crno-plavih točaka.

"Leptiri se pojavljuju od svibnja do lipnja. Tijelo je dužine oko četiri centimetra, a u rasponu krila pet do sedam centimeara. Nakon parenja ženka polaže jaja, veličine oko jednog milimetra, pojedinačno oko pupoljaka mladih stabala, tanjih grana, u pukotine kore ili u zemljištu. Embrionalni razvoj traje sedam do 23 dana. Gusjenica je svijetložute boje, dužine pet do šest centimetara", kaže i dodaje da se na tijelu uočavaju žute točke poredane u redove i da je glava crne boje.

Nakon piljenja, objašnjava, gusjenice se ubušuju u vršne dijelove grančica, a zatim se polako kreću naniže. Sljedeće godine spuštaju se niže, ka debljim granama i deblu. Mlade gusjenice se sreću u peteljkama listova, većim živcima, pupoljcima i grančicama, a starije u granama i deblu. Gusjenice odrastu u trećoj godini. Na izlasku iz hodnika, od travnja do lipnja, prave čahure u kojem se preobražavaju u kukuljicu, a nakon izletanja leptira iz otvora hodnika ostaju viriti prazne košuljice.

Podsjetimo, na mjestu ishrane gusenice, primjećuje se intezivno izbacivanje crvenkastog izmeta koji pada pored stabla. Znatno je štetniji u jabučnjacima guste sadnje nego u sustavima slobodnog uzgoja. Može se suzbiti u vrijeme kada se gusjenice pile iz jaja ili u vrijeme kada povremeno izlaze iz bušotina. Većina gusjenica se pili u kolovozu i rujnu, kada je i optimalno vrijeme za njihovo suzbijanje.

"Može se prenijeti sadnim materijalom. Mlade biljke su osjetljivije, pa je jedna gusjenica dovoljna da bi se biljka osušila. Posebno su osjetljive voćke u gustim nasadima i u vrijeme sušnih ljeta. Ljetorasti se suše, a starije grane postaju krhke i lomljive", kaže savjetodavka i dodaje da se na oštećenim granama naseljavaju drugi štetnici, kao što su krvava uš, staklokrilac, vrbotočac i druge. 

Kako suzbiti štetnika?

Poželjna mjera u cilju suzbijanja štetnika je postavljanje feromonskih klopki, radi praćenja prisustva leptira i kretanja njihove brojnosti. Kada se utvrdi povećan broj ulovljenih leptira, navodi da se može očekivati da će za 10 do 20 dana doći do piljenja gusenica i u tom intervalu potrebno je provesti insekticidni tretman. Budući da gusjenica razvoj provodi u unutrašnjosti grančica, grana i debla, to je suzbijanje nakon ubušivanja vrlo otežano.

"Grane na kojima se uočava potrebno je uklanjati ispod mjesta napada, iznositi iz nasada i uništiti", kaže i dodaje da je u slučaju da je zahvaćeno i deblo, neophodno izvaditi cijelu biljku, iznijeti i uništiti, kako štetnik ne bi prelazio na ostale biljke u nasadu.