Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Populacija vukova
  • 09.02.2026. 18:00

Kupnja hibrida vuka postaje trend? Stručnjaci upozoravaju na opasnost za ljude i životinje

Jedna od najčešćih pogrešnih pretpostavki je da hibrid vuka samo izgleda poput vuka, dok se ponaša poput pripitomljenog psa. Stručnjaci upozoravaju da je istina upravo suprotna

Kupnja hibrida vuka postaje trend? Stručnjaci upozoravaju na opasnost za ljude i životinje
Foto: Shutterstock/AB Photographie
120
0
0

U Europi je sve češća pojava kupovina hibrida vuka i psa kao kućnog ljubimca, a stručnjaci upozoravaju da takve životinje nisu ni približno pitome kao što mnogi misle. Istodobno, Hrvatska priprema novi plan upravljanja vukom, uz poseban naglasak na sprječavanje križanja sa psima lutalicama.

Držanje hibrida vuka i psa kao kućnih ljubimaca posljednjih godina postaje sve popularnije, osobito među ljubiteljima egzotičnih i "divljih" životinja. No stručnjaci upozoravaju da se iza atraktivnog izgleda krije ozbiljan sigurnosni i etički problem, piše Agrarheute.

Hibridi vukova, odnosno križanci pasa i vukova, često se prodaju u inozemstvu po visokim cijenama. Ipak, Ministarstvo poljoprivrede Njemačke savezne pokrajine Hessen nedavno je objavilo upozorenje građanima da se takve životinje ne kupuju i ne drže kao obični kućni psi.

"Ni pod kojim uvjetima ove životinje ne smiju se držati kao obični psi. Hibridi vukova se ne ponašaju kao psi", poručili su iz ministarstva.

Zabluda koja može završiti tragedijom

Jedna od najčešćih pogrešnih pretpostavki je da hibrid vuka samo izgleda poput vuka, dok se ponaša poput pripitomljenog psa. Stručnjaci upozoravaju da je istina upravo suprotna.

Prema njihovim procjenama, ponašanje hibrida više nalikuje ponašanju spolno zrelih vukova nego domaćih pasa. Takve životinje često su plašljivije, teritorijalnije i osjetljivije na podražaje iz okoliša. Uz to, kod njih su izraženiji lovni i plijenski nagoni, što povećava rizik napada na druge životinje, ali i na ljude.

Zbog toga se hibride vuka i psa ne može dresirati i držati na isti način kao pse, a neadekvatni uvjeti mogu dovesti do agresije, bijega ili nepredvidivih reakcija.

U Hrvatskoj nema križanja vukova i pasa?

Ministarstvo poljoprivrede Hessena upozorava da su vlasnici ovakvih životinja najčešće potpuno nespremni za zahtjeve koje hibridi nose. U praksi se, navode, često događa da se životinje predaju ili budu oduzete zbog kršenja zakona o dobrobiti životinja.

Službenik ministarstva za dobrobit životinja naglašava da je zbrinjavanje takvih jedinki iznimno zahtjevno.

"Svakoj pojedinki potreban je prikladan dom u kojem na kraju može trajno živjeti. Ali čak i privremeni smještaj za ove životinje zahtijeva ne samo visoke sigurnosne standarde već i opsežno stručno znanje onih koji se o njima brinu", upozoravaju nadležne službe.

Hrvatska priprema novi plan upravljanja vukom

Dok europske institucije raspravljaju o zaštiti vukova i njihovoj ulozi u ekosustavu, Hrvatska se priprema za novi desetogodišnji plan upravljanja vukom. Odluka dolazi nakon što je na razini Europske unije promijenjen status vuka iz strogo zaštićene u zaštićenu vrstu, čime su države članice dobile veću fleksibilnost u upravljanju ovom velikom zvijeri, objavila je Lika-online.

Prema službenim podacima, u Hrvatskoj su zabilježena ukupno 43 vučja čopora, a novi plan trenutačno je u fazi javnog savjetovanja.

Pojeo vuk magare: Kako do zajedničkog rješenja za zaštitu stoke, ali i divljih zvijeri?

Cilj dokumenta je osigurati dugoročno održivu populaciju vuka, ali i smanjiti sve izraženije sukobe između ljudi i ove vrste. To je posebno važno za područja poput Like, gdje stočari već godinama upozoravaju na velike štete zbog napada vukova na ovce i koze.

Štete na stoci, gubici prihoda i osjećaj nesigurnosti u ruralnim krajevima doveli su do sve većeg nezadovoljstva lokalnog stanovništva i nepovjerenja prema postojećim mjerama zaštite.

Zonacija i mogućnost uklanjanja problematičnih jedinki

Jedna od ključnih mjera novog plana je uvođenje tzv. zonacije, kojom se razlikuju područja visoke ekološke vrijednosti za vuka od područja u kojima se provode posebne mjere upravljanja.

U zonama gdje su sukobi s ljudima najizraženiji predviđa se mogućnost ciljanog uklanjanja problematičnih jedinki, ali uz jasno definirane protokole.

Uz to, plan uključuje jačanje sustava praćenja populacije vuka te bolju povezanost ključnih staništa. Poseban naglasak stavlja se na sprječavanje križanja vukova s psima lutalicama, što stručnjaci smatraju ozbiljnom prijetnjom genetskoj stabilnosti i očuvanju vrste.

Predviđene su mjere poput uklanjanja ilegalnih odlagališta otpada, sterilizacije pasa lutalica i genetskog testiranja kako bi se hibridi mogli identificirati i ukloniti iz prirode. Prema podacima nadležnih službi, populacija vuka u Hrvatskoj stabilna je uglavnom u alpskoj regiji, dok je u kontinentalnom i mediteranskom dijelu stanje ocijenjeno nepovoljnim.

Zaštita stoke i bolja suradnja s lokalnim zajednicama

Iz Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije ističu da uspješno upravljanje vukom ne ovisi samo o zakonima i planovima, nego i o tome hoće li mjere prihvatiti lokalno stanovništvo. Kao ključna rješenja navode se preventivne mjere poput električnih ograda, pastirskih pasa i boljeg čuvanja stoke, uz redovitu isplatu odšteta za štete te edukaciju stanovništva. Novi plan trebao bi pokušati uspostaviti ravnotežu između očuvanja vuka kao važne karike ekosustava i stvarnih problema ljudi koji s njim dijele prostor.

Hoće li predložene mjere donijeti konkretno olakšanje stočarima, posebno u Lici, pokazat će tek provedba na terenu.


Tagovi

Hibridi vuka i psa Zabluda Dobrobit životinja Njemačka Hrvatska Hibridi vukova Plijenski nagoni


Autor

Ivica Korman

Više [+]

Diplomirani novinar, biciklist, hedonist (ne nužno tim redom). Dugogodišnji novinar i urednik u dnevnim tiskanim medijima, a posljednjih nekoliko godina radio je kao glavni urednik dvotjednog časopisa za poljoprivredu Agroglas.