"Kružnom" ekonomijom mogli bi se riješiti svjetski problemi s hranom?

Izloženost pesticidima, otpornost na antibiotike, zagađenje zraka i vode i drugi čimbenici uzrokovani industrijskom proizvodnjom hrane mogli bi do 2050. godine ubiti pet milijuna ljudi godišnje, navodi se u novom izvješću Zaklade Thomson Reuters.

Da se to ne dogodi, potrebno je proizvoditi hranu na lokalnoj razini, korištenjem ekološki prihvatljivih metoda, uklanjanjem otpada i dizajniranjem i marketingom zdravijih proizvoda, kaže fondacija koju je osnovala rekordna britanska jedriličarka Ellen MacArthur.

Što je model "kružne" ekonomije?

Preoblikovanje prehrambene industrije u takozvani model "kružne ekonomije" smanjilo bi troškove zdravstva, spasilo zemlju i vodu i stvorilo nove poslovne mogućnosti, navodi se u izvješću objavljenom u četvrtak na Svjetskom gospodarskom forumu.

Gradovi bi mogli biti važni katalizatori u ovoj promjeni, jer se očekuje da će se do 2050. godine 80 posto ukupne hrane konzumirati u gradovima. Prema sadašnjem linearnom sustavu, samo mali dio hrane koja dolazi u gradove nakon konzumacije se prerađuje, odnosno ponovno koristi.

U kružnom gospodarstvu, sirovine i nusproizvodi se ponovno koriste i vrlo malo se baca.

Gradovi bi morali nabavljati hranu proizvedenu lokalno na način koji regenerira ekosustav, raspodjeljuje višak onima koji to ne mogu priuštiti i pretvara nusproizvode u nove proizvode od gnojiva do materijala za bioenergiju.

2,7 trilijuna dolara godišnje prednosti "kružne" ekonomije

Prednosti "bi mogle biti vrijedne 2,7 trilijuna dolara godišnje za globalnu ekonomiju", navodi se u izvješću.

Nasuprot tome, "ekstraktivna, rasipna i zagađujuća priroda" trenutne proizvodnje hrane globalno košta 5,7 bilijuna dolara godišnje, računajući troškove za zdravlje ljudi i okoliša.

"Ono što jedeš je važno, ali i to kako je proizvedeno. Mogli biste biti zdravi, ali i dalje biti izloženi negativnim utjecajima zbog načina na koji se hrana proizvodi", rekla je Clementine Schouteden, glavna autorica izvješća.

Poljoprivreda ima velik utjecaj na emisiju stakleničkih plinova

Znanstvenici sve više pozivaju na sustavne promjene u načinu proizvodnje i konzumacije hrane, govoreći kako je industrijski uzgoj doveo do sustava hrane koji pridonosi klimatskim promjenama, uništavajući okoliš i uzrokovajući krizu pothranjenosti u svijetu.

Prema podacima Organizacije za prehranu i poljoprivredu (FAO), poljoprivreda, šumarstvo i druge namjene zemljišta odgovorni su za četvrtinu emisija stakleničkih plinova koji zagrijavaju planetu.

U međuvremenu, trećina proizvedene hrane, vrijedna gotovo trilijun dolara, baca se svake godine na globalnoj razini, pokazuju brojke FAO-a, dok 821 milijun ljudi gladuje, a jedna od osam odraslih osoba je pretila.