Najveći problem su panjevi, napominju obrtnici koji se bave ovom vrstom posla te otkrivaju koliko bi vas ovakav zahvat stajao financijski.
Bilo da je riječ o krčenju starih nasada ili zapuštenom zemljištu zaraslom u šikaru, bez strojeva - ne ide. I to njih nekoliko kako bi se dobilo čistu poljoprivrednu površinu.
"Više je varijanti. Najčešće ide veliki šumski malčer koji sve samelje i na površini ostane ta masa", pojašnjava nam Josip Zboril, vlasnik j.d.o.o. Jole-Breznica iz Đakovačke Breznice koji, premda ima i druge, za ovaj nimalo jednostavan posao koristi veliki šumski malčer AHWI.
No, kaže, samo malčiranje, ako je riječ o stablima s dužim korijenom, nije dovoljno jer tada su problem panjevi. "Zato imam poseban plug kojim ih vadim, potom preoremo cijelu njivu te ih grabljama pokupimo van parcele", objašnjava Josip tajne ovoga posla navodeći i da, ako su panjevi deblji od 30 cm, najidealnije je obaviti poslije tarupiranje, odnosno vađenje bagerom.
Drugi način je, naime, da se panjeve bagerom samelje u biomasu, što ovisi o tome koliko su ljudi spremni financirati ovaj posao jer je riječ o priličnom ulaganju.
Nedavno je, otkriva nam, za PPK Valpovo krčio 18 hektara pašnjaka gdje se sve iskrčeno samljelo u biomasu. Da bi se to zemljište privelo svrhi "od A do Ž", trebalo mu je, otkriva, 20 radnih dana. Inače, dakako ovisno o njegovu stanju i kulturi koja je bila, hektar zapuštenog zemljišta pretvaraju u plodno za dva do tri dana.
Kada je u pitanju cijena ovoga posla, a da bi se dobila "čista njiva", iznos je od 2,5 kuna/m2 odnosno 0,33 eura.
"Nikako se prebaciti na njih", smije se Josip.
Uslugama strojnog malčiranja i čišćenja poljoprivrednih površina još od 1997. godine bavi se i koprivnički obrt Šumoizrada.
Kako nam kaže vlasnik Željan Česi, postupak obično ide tako da se se poruši svo drveće, ukloni se sa strojevima van parcele (tzv. ekipaže) te prijeđe šumskim malčerom. Potom ide freza do 50 centimetara dubine čime zapravo sva usitnjena masa završava u zemlji.
Panjevi su poseban problem, napominje i on, jer se traktor na jednom lako može i triput ugasiti te postoje freze za panjeve odnosno svrdlo i glodalica panjeva. Dakle, na taj ga se način usitni i biomasa ostaje u tlu.
Godinama je radio i po Dalmaciji gdje je potrebno učiniti i frezanje kamena, odnosno radio je pripremu terena za sadnju smilja i maslina, danas više ne, ali napominje da na krškim područjima prvo treba prijeći bagerom pa pikamerom, hidrauličkim čekićem kojim se kamenje usitni, a onda se ide traktorom i sitnilicom za kamen.
Nedavno je iskrčio 30 hektara površine između Vukovara i Vinkovaca za što je bilo potrebno 20 radnih dana. Naime, posao ovisi o zapuštenosti samog terena, njegovoj kosini, nagibu. Okvirno, cijena rada se kreće do pet kuna po metru četvornom.
Točnije, samo malčiranje ide od kune do dvije po metru četvornom, a sveukupni, vađenje panjeva te privođenje zemlje kulturi, do pet kuna.
Kada je riječ o zapuštenosti zemljišta u Hrvatskoj, kaže nam da je najgore stanje na Baniji gdje su brojna nekoć plodna polja postala šume.
Kako izgleda krčenje jednog voćnjaka, pogledajte u videu Tomislava Haršanjija:
Fotoprilog
Tagovi
Autorica
Đuro Japaric
prije 2 godine
Tomislave ,kreni u Općinu Levanjska Varoš i Čaglin pa ćeš vidjeti više tisuća ha zašikarenog zemljišta ! Posljedica je to što Hrvati nemaju STRATEGIJU razvoja poljoprivrede , jer su 300 godina bili pod okupacijom Carske Austrije i Srbije ! A od 1992 i međunarodnog priznanja takozvani hrvatski sabor bavi se usavršavanjem Zakona o poljoprivrednog zemljišta nametnutog 1991 temeljem kojeg nisu bili sposbni ni podržavljenu zemlju staviti u funkciju obrade ! Inače krčio sam nekoliko ha podržavljene i privatne zemlje u brdskoj Slavoniji , različitim kombinacijama , skup posao !