Pretraga tekstova
Najveći problem su panjevi, napominju obrtnici koji se bave ovom vrstom posla te otkrivaju koliko bi vas ovakav zahvat stajao financijski.
Bilo da je riječ o krčenju starih nasada ili zapuštenom zemljištu zaraslom u šikaru, bez strojeva - ne ide. I to njih nekoliko kako bi se dobilo čistu poljoprivrednu površinu.
"Više je varijanti. Najčešće ide veliki šumski malčer koji sve samelje i na površini ostane ta masa", pojašnjava nam Josip Zboril, vlasnik j.d.o.o. Jole-Breznica iz Đakovačke Breznice koji, premda ima i druge, za ovaj nimalo jednostavan posao koristi veliki šumski malčer AHWI.
No, kaže, samo malčiranje, ako je riječ o stablima s dužim korijenom, nije dovoljno jer tada su problem panjevi. "Zato imam poseban plug kojim ih vadim, potom preoremo cijelu njivu te ih grabljama pokupimo van parcele", objašnjava Josip tajne ovoga posla navodeći i da, ako su panjevi deblji od 30 cm, najidealnije je obaviti poslije tarupiranje, odnosno vađenje bagerom.
Drugi način je, naime, da se panjeve bagerom samelje u biomasu, što ovisi o tome koliko su ljudi spremni financirati ovaj posao jer je riječ o priličnom ulaganju.
Nedavno je, otkriva nam, za PPK Valpovo krčio 18 hektara pašnjaka gdje se sve iskrčeno samljelo u biomasu. Da bi se to zemljište privelo svrhi "od A do Ž", trebalo mu je, otkriva, 20 radnih dana. Inače, dakako ovisno o njegovu stanju i kulturi koja je bila, hektar zapuštenog zemljišta pretvaraju u plodno za dva do tri dana.
Kada je u pitanju cijena ovoga posla, a da bi se dobila "čista njiva", iznos je od 2,5 kuna/m2 odnosno 0,33 eura.
"Nikako se prebaciti na njih", smije se Josip.
Uslugama strojnog malčiranja i čišćenja poljoprivrednih površina još od 1997. godine bavi se i koprivnički obrt Šumoizrada.
Kako nam kaže vlasnik Željan Česi, postupak obično ide tako da se se poruši svo drveće, ukloni se sa strojevima van parcele (tzv. ekipaže) te prijeđe šumskim malčerom. Potom ide freza do 50 centimetara dubine čime zapravo sva usitnjena masa završava u zemlji.
Panjevi su poseban problem, napominje i on, jer se traktor na jednom lako može i triput ugasiti te postoje freze za panjeve odnosno svrdlo i glodalica panjeva. Dakle, na taj ga se način usitni i biomasa ostaje u tlu.
Godinama je radio i po Dalmaciji gdje je potrebno učiniti i frezanje kamena, odnosno radio je pripremu terena za sadnju smilja i maslina, danas više ne, ali napominje da na krškim područjima prvo treba prijeći bagerom pa pikamerom, hidrauličkim čekićem kojim se kamenje usitni, a onda se ide traktorom i sitnilicom za kamen.
Nedavno je iskrčio 30 hektara površine između Vukovara i Vinkovaca za što je bilo potrebno 20 radnih dana. Naime, posao ovisi o zapuštenosti samog terena, njegovoj kosini, nagibu. Okvirno, cijena rada se kreće do pet kuna po metru četvornom.
Točnije, samo malčiranje ide od kune do dvije po metru četvornom, a sveukupni, vađenje panjeva te privođenje zemlje kulturi, do pet kuna.
Kada je riječ o zapuštenosti zemljišta u Hrvatskoj, kaže nam da je najgore stanje na Baniji gdje su brojna nekoć plodna polja postala šume.
Kako izgleda krčenje jednog voćnjaka, pogledajte u videu Tomislava Haršanjija:
Fotoprilog
Tagovi
Krčenje zapuštenog zemljišta Stari nasadi Postupak Josip Zboril Željan Česi Šumski malčer Plug Bager Panjevi
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva i pol desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, članica Društva agrarnih novinara Hrvatske (DANH) i Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ). Dobitnica je nagrade "Zlatno pero".
Muž u našem preko 3,5 m visokom kukuruzu kod Drave 🫣🌽🌻 i suncokret je na jednoj njivi jako, jako dobar. Iako nam prijeti nevrijeme danas i suša već uzima svoje, ali nadamo se da će nešto i biti na kraju na vagi
Karolina Rastija
prije 3 dana
Danijela, i dalje je u dobrom stanju, dobili smo od tad dva puta kišu pa se nekako opire suši, da Danijela, i dalje je u dobrom stanju, dobili smo od tad dva puta kišu pa se nekako opire suši, da
Danijela Plavšić
prije 4 dana
Koji je to hibrid, obećava? Kakvo je sad stanje opire li se suši? Vidim PR9975 :) Koji je to hibrid, obećava? Kakvo je sad stanje opire li se suši? Vidim PR9975 :)
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Karolina Rastija Hahaha ovakav sam ja velik u ovo vrijeme imao prošle godine ali ja sam ti uvjek na OSSK da nepišem koje sorte. Tad sam stajao i Više [+] gledao, pa nisam znao dali sam lud ili slijep. 2 do 3 metra kokuruz po tri klipa, to je bilo da nevjeruješ. Pa sin me pitao a tata koju si to glopus napravio da je koruza tak velika, trebaju ljestve da bi došao do klipa. Ove je godine dobar ali nije toliko visok. To ćemo vidjeti u jesen što nam vrijeme dalo. A suncokret mi povaljan ubi bože, previsok 190 cm i još bi nekuda u zrak, ogromni listovi i ako tek jedna trečina procvjetala a avo što na zemlji pokoj mu dušu oprosti. Ako se pokriju troškovi bit će dobro i ako ubslijedečem valu ne udari tuča. Karolina a ti sa mužem umjestu na more u tu Amazonu malo kao kamperi na odmor, pa uživancija. Možda ima nešto lijepo da se desi, pa da roda za 9 mjeseci nešto novo i da donese 🙊🙊🤫🤫🤫
Karolina Rastija
prije 2 tjedna
Haha, to je Pioneerov 9975, ali zemlja je kod Drave ova jako dobra Haha, to je Pioneerov 9975, ali zemlja je kod Drave ova jako dobra
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Pa gledam slike, ovo je da nevjeruješ. Pa gdje ti muž nabavio sjeme kukuruza, ovo je kao u Amazonskim šumama ili neko Amazonsko sjeme kukuruza. Pa gledam slike, ovo je da nevjeruješ. Pa gdje ti muž nabavio sjeme kukuruza, ovo je kao u Amazonskim šumama ili neko Amazonsko sjeme kukuruza.
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Moj si suncokret legao poslije sada ovoga jakoga vjetra, kukuruz izdržao vjetar ali suncokret nije. Moj si suncokret legao poslije sada ovoga jakoga vjetra, kukuruz izdržao vjetar ali suncokret nije.
Đuro Japaric
prije 2 godine
Tomislave ,kreni u Općinu Levanjska Varoš i Čaglin pa ćeš vidjeti više tisuća ha zašikarenog zemljišta ! Posljedica je to što Hrvati nemaju STRATEGIJU razvoja poljoprivrede , jer su 300 godina bili pod okupacijom Carske Austrije i Srbije ! A od 1992 i međunarodnog priznanja takozvani hrvatski sabor bavi se usavršavanjem Zakona o poljoprivrednog zemljišta nametnutog 1991 temeljem kojeg nisu bili sposbni ni podržavljenu zemlju staviti u funkciju obrade ! Inače krčio sam nekoliko ha podržavljene i privatne zemlje u brdskoj Slavoniji , različitim kombinacijama , skup posao !