Kraj radu na crno - sezonci na posao s knjižicama i vaučerima

Odzvonilo je radu na crno u poljoprivredi! Ministri Mirando Mrsić i Tihomir Jakovina jučer su na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (OPG) Marija Di Giustija u Starom Čiču predstavili nova zakonska rješenja i letak s praktičnim uputama s kojima će se, uvjereni su, stati na kraj nelegalnom sezonskom zapošljavanju u poljoprivredi.

"Crne" brojke

Nitko ne zna kolika je točna „crna" brojka, no procjene su da od 195.000 OPG-a u upisniku Ministarstva poljoprivrede njih 15,5 tisuća zapošljava oko 100.000 sezonskih radnika godišnje. Kako su sezonce po starom zakonu morali plaćati za cijeli mjesec, čak i ako su zbog vremenskih nepogoda radili samo pet dana, mnogi su na poljoprivrednim imanjima zapošljavali ilegalne radnike. Pravilnik o sadržaju i obliku ugovora o sezonskom radu u poljoprivredi i Odluka o najnižem iznosu plaće sezonskog radnika u poljoprivredi, proizašli iz novog Zakona o poticanju zapošljavanja, tu bi pak sliku trebali promijeniti i poslodavcima, koji su dosad bili u dvojbi isplati li im se poslovati pošteno, olakšati zapošljavanje, kazao je danas ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina.

Sezonci u poljoprivredi poslovat će na temelju knjižica i kupona, odnosno vaučera koje će njihovi poslodavci kupovati u Fini i njima evidentirati svaki dan radnog staža radnika, koji će mu se potkraj godine na burzi upisivati u radnu knjižicu. Obveza poslodavca je, naime, da svaki evidentirani dan radnika na poslu potkrijepi dnevnim kuponom u vrijednosti od 20,09 kuna kojima mu plaća doprinose za prvi i drugi mirovinski stup, zaštitu na radu i zapošljavanje. Najniža dnevnica koju može isplatiti radniku je 70,40 kuna za najviše 12 sati rada, na koju je on pak dužan platiti porez i prirez poreza na dohodak.

Na sezonskim se poslovima mogu zapošljavati svi koji nisu u radnom odnosu ili nisu zaposleni na puno radno vrijeme - umirovljenici, kojima će uplate u 1. stup poboljšati status mirovina te nezaposleni koji se u vrijeme obavljanja sezonskog rada, koji s prekidima može trajati najviše 90 dana u jednoj kalendarskoj godini, neće brisati s burze i neće ostati uskraćeni za naknadu za nezaposlene, kazao je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić. Mjerodavni će uz pomoć Fininih vaučera imati uvida tko i koliko sezonaca zapošljava, objasnio je Mrsić, napominjući kako će inspekcija rada vrlo brzo provjeriti kako sve to štima na terenu. Osim zaposlenih na puno radno vrijeme, sezonske poslove u poljoprivredi ne mogu pak obavljati ni maloljetnici (zbog visoko rizičnog posla) ili osobe na rodiljskom dopustu, dok su kazne za nepoštovanje, odnosno kršenje odredbi Zakona o poticanju zapošljavanja, za tvrtke od 50.000 do 100.000 kuna, a za fizičke osobe između 10.000 i 30.000 kuna, najavio je Mrsić.

Nema kvake

Mario Di Giusti, koji se bavi intenzivnom proizvodnjom voća na 50 hektara, danas je kazao kako se u početku pitao gdje je kvaka u novome zakonu koja će ići na štetu poslodavaca. No, nije je našao.

- Zakon je svakako za pohvalu jer omogućava da svi više radimo, jednostavan je, jasan i nema mnogo administracije - kazao je Di Giusti, koji od početka rujna do sredine listopada na branju jabuka u svojim voćnjacima planira zaposliti 15 sezonaca uz osam stalno zaposlenih radnika. Iako je najniža predviđena dnevnica 70,40 kuna po radniku, tvrdi kako u njega nema dnevnice niže od 150 kuna, a zadovoljan je i činjenicom da se svi neiskorišteni vaučeri mogu zamijeniti za novac u poslovnici u kojoj su kupljeni. Revolucija novoga zakona, po njemu, u tome je da svi koji žele raditi to mogu, a poslodavci više ne moraju kalkulirati isplati li im se prijaviti sezonca. Lani je, priznaje Di Giusti, i on zaposlio jednog sezonca na crno, a kako inspekcija najviše voli globiti veće poslodavce, to ga je stajalo 40.000 kuna.

Trebaju ih za stočarstvo i biljnu proizvodnju

Prema riječima ministra Jakovine, interes za sezonce u poljoprivredi je velik. Od 15.344 obiteljska poljoprivredna gospodarstva, sezonce najviše trebaju u Splitsko-dalmatinskoj županiji (4280 OPG-a), potom u Osječko-baranjskoj (2760) i Vukovarsko-srijemskoj županiji (1850). Ovisno o vrsti proizvodnje, najviše se radnika traži u biljnoj proizvodnji (oko 80%) te 20% u stočarstvu.

• 70,40 kuna najniža je nadnica za sezonskog radnika prema novim Vladinim pravilima
• 12 sati najviše može raditi sezonski radnik u jednome danu
• do 50.000 kuna kazna je za pravne osobe koje krše odredbe Zakona, a od 10.000 do 30.000 za fizičke osobe
• 90 dana može raditi sezonski radnik u jednoj kalendarskoj godini

Autor: Jolanda Rak Šajn

Foto: RGBStock.com