Pretraga tekstova
Prirodni otpad prerađuje za cvjećarstvo i povrtlarstvo
Povratnik iz Njemačke Bariša Ledić (65), nakon što je proveo puna četiri desetljeća radeći u inozemstvu, 2006. godine se vratio u Hrvatsku i izgradio obiteljsku kuću u Jelsi na otoku Hvaru.
Susjedima je poznat kao vrstan majstor, čovjek kojem nisu strani razni zanati, ali on, prema svemu sudeći, voli i eksperimentirati.
Tako je lani sa sobom donio i termokomposter “Neudorff” pomoću kojega proizvodi vrlo kvalitetno gnojivo, ali istodobno čuva i okoliš.
- Komposter zapremnine 200 litara nije bilo teško dopremiti jer je bio upakiran u kartonsku kutiju. Vremenski je postojan i ima duple stijenke, tako da od pojačane temperature ubrzava zrenje gnojiva. Inače, u komposteru završe svi vrtlarski organski otpaci, to jest trava, korijenje, lišće, kora voća i slično, tako da mi kontejner gotovo i ne treba - kazao je Bariša.
Dodaje da se otpaci u pravilu pretvaraju u kompost za otprilike godinu dana, a njegov komposter se nakon dotrajalosti može reciklirati. Ako se želi ubrzati zrenje gnojiva, otpad je poželjno izrezati i povremeno izmiješati, a u komposter se mogu ubaciti i manje količine radivita u tekućini ili granulama, pa čak i gliste koje se u njemu i same pojave.
Pristup miševima i drugim životinjama nije moguć, a kad gnojivo dozrije, jednostavno se izvadi kroz otvore u donjem dijelu kompostera. Ono je, kako Bariša zadovoljno tvrdi, odlične kvalitete i najčešće se koristi u uzgoju cvijeća ili pak povrtlarstvu. Ali to nije sve, Bariša je vrlo sretan što mu komposter i okoliš čuva od mogućih onečišćenja.
Autor: Mirko Crnčević
Izvori
Tagovi
Komposter Gnojivo Organski otpaci Uzgoj Cvijeće Povrtlarstvo
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Oko 70% slatke vode koju ljudi koriste odlazi na poljoprivredu. Madani je rekao: "Milijuni poljoprivrednika pokušavaju uzgojiti više hrane iz smanjujućih, zagađenih ili nestajućih izvora vode. Vodni bankrot u Indiji ili Pakistanu, na primje... Više [+]
Oko 70% slatke vode koju ljudi koriste odlazi na poljoprivredu. Madani je rekao: "Milijuni poljoprivrednika pokušavaju uzgojiti više hrane iz smanjujućih, zagađenih ili nestajućih izvora vode. Vodni bankrot u Indiji ili Pakistanu, na primjer, također znači utjecaj na izvoz riže u mnoga mjesta diljem svijeta."
Naime, svijet je ušao u razdoblje "globalnog bankrota vode" koji šteti milijardama ljudi, navodi se u izvješću Ujedinjenih naroda. Prekomjerna upotreba i zagađenje vode moraju se hitno riješiti jer nitko ne zna kada bi se cijeli sustav mogao urušiti, što bi imalo posljedice na mir i društvenu koheziju, upozorava glavni autor izvješća, piše The Guardian.
https://www.theguardian.com/environment/2026/jan/20/era-of-global-water-bankruptcy-is-here-un-report-says
Đuro Japaric
prije 1 tjedan
Samo primitivni Hrvati i primitivnoj hrvatskoj poljoprivredi troše vrlo malo vode , a i smještaj veći vodotoka je nepovoljan , sjever Drava , jug Više [+] Sava , istok Dunav ! U središnjoj BRDSKOJ Slavoniji BEZ izgradnje malih i VELIKIH akumulacija NEMAMO vode za navodnjavanje ! PROTJERATI Slavonce , a naseliti ŽIDOVE , doktore za navodnjavanje !