Koliko će Hrvatsku stajati afera s pronalaskom aflatoksina u mlijeku?

Nakon što je Ministarstvo poljoprivrede upozoreno od strane BiH, obavljena su službena uzorkovanja mlijeka kod proizvođača Vindija d.d. i Dukat d.d. te su po nalazu Hrvatskog veterinarskog instituta utvrđene koncentracije aflatoksina M1 koji se zabilježio u manjim odsutpanjima od dozvoljenih.

Kontrola u Beču

Uzorci mlijeka poslani su u Referentni laboratorij u Beč radi dodatne potvrde nalaza, a rezultati će biti poznati sredinom mjeseca veljače, stoji u priopćenju Ministarstva poljoprivrde. Nakon upoznavanja proizvođača s nalazima, naložen je opoziv i povlačenje iz prodaje spornih proizvoda s hrvatskog, ali i ostalih tržišta na kojima se proizvodi nalaze. Radi se o Vindijinom trajnom mlijeku s 2,8% m.m., pakiranja od 1 litre, s rokom valjanosti do 03.07.2013. te UHT (homogenizirano i sterilizirano) mlijeko s 2,8% m.m., pakiranja od 1 litre, s rokom valjanosti do 24. i 31. 5. 2013. Dukatovi proizvodi koji su povučeni iz prodaje odnose se na trajno mlijeko 2,8% m.m. pakiranja 0,5 litara, s rokom valjanosti do 24. 06. 2013. te trajno mlijeko „Lagano jutro“ 2,8% m.m., pakiranja od 1 litre, s rokom valjanosti do 25.04. 2013. Proizvodi su maknuti s tržišta, a zaustavljen je i izvoz u BiH.

Indicije iz uvoza

Iako je Ministarstvo poljoprivrede obavjestilo potrošače kako nema razloga za zabrinutost jer se radi o minimalnim odstupanjima od dopuštenih, kupci su veoma skeptični po tom pitanju. Kako navode iz Ministarstva poljoprivrede, do sada nije bilo pojave aflatoksina u Hrvatskoj, a njegova pojava u mlijeku zabilježena je posljednjih mjeseci i na tržištima većeg broja zemalja u okruženju RH, pa će tako veterinarske inspekcije pojačano kontrolirati i hranu za životinje. S druge pak strane, postoje indikacije da se pljesnivi kukuruz za koji se sumnja da je uzročnik pojave toksina, zabilježen u Bugarskoj, Mađarskoj i Srbiji, stoga od strane proizvođača postoje sumnje kako se sporno mlijeko pojavilo iz uvoza, a ne sa domaćih farmi. Objašnjavajuči ovu tvrdnju ističu kako bi tada problem bio i u svježem mlijeku, a ne samo u trajnom, stoga dolaze do zaključka kako su prerađivači upotrebljavali nedopuštene tvari. U razgovoru s proizvođačima mlijeka, potvrđeno nam je kako se provode uzorkovanja na mjesečnoj razini od četiri do šest puta, pojedinačno na svakoj kravi, a s druge strane i na cjelokupnoj proizvodnji. Stoga prozivaju agencije da se očituju kako je došlo do ovakvog propusta te ako se radi i o domaćoj farmi da se što prije nađe krivac kako se šteta ne bi odražavala na sve proizvođače mlijeka.

Stroge kontrole

„Hrvatska poljoprivredna agencija u Središnjem laboratoriju za kontrolu kvalitete mlijeka u Križevcima ispituje parametre propisane Pravilnikom o kvaliteti svježeg sirovog mlijeka (102/2000). Temeljem Pravilnika, svakom proizvođaču mlijeka, mjesečno se ispituju minimalno dvije analize na kemijski sastav mlijeka (mast, bjelančevine, laktoza, bezmasna suha tvar), dvije analize ukupnog broja mikroorganizama, jedna analiza broja somatskih stanica i jedna analiza na prisutnost inhibitora u mlijeku. Navedene analize služe za utvrđivanje higijenske kvalitete mlijeka (somatske stanice i broj mikroorganizama) koja se koristi za razvrstavanje mlijeka u prvi ili drugi razred kvalitete, a što zajedno s utvrđenim kemijskim sastavom mlijeka čini osnovicu za izračun cijene mlijeka svakog proizvođača pojedinačno. Dodatne analize nisu određene spomenutim Pravilnikom i Središnji laboratorij za kontrolu kvalitete mlijeka u Križevcima ih ne provodi.“, odgovorili su nam iz HPA.

Proizvođači u BiH ističu kvalitetu mlijeka

Nedžad Bićo, član predsjedništva Saveza poljoprivrednih udruženja FBiH, istaknuo je kako je mlijeko proizvedeno u BiH zasigurno kvalitetnije od onoga koje se uvozi. Osim toga iskazao je empatiju s proizvođačima mlijeka iz Hrvatske ukazujući na jednako loš položaj istovjetan onima proizvođača mlijeka u BiH. Međutim, kao i domaćim proizvođačima, nije mu jasno kako se mogao dogoditi takav propust, s obzirrom da postoje stoge kontrole prilikom uvoza/izvoza hrane. „Treba pojačati nadzor na granicama, a agencije trebaju raditi svoj posao“ izjavio je Bićo.

Autor: Danijela Laslo