Slama predstavlja isključivo suhe stabljike ratarskih kultura, žitarica (pšenica, ječam, raž, zob) koji su ostali nakon žetve, dakle žetvene ostatke. Njena uloga je višestruka, evo kako se koristi i kako se sve može koristiti.
Značaj slame je ogroman, služi kao stočna hrana i kao stelja posebno u zimskim mjesecima, kada osim što sakuplja vlagu u staji i grije stoku. Važan je organski materijal kao gnojivo i kompost koji je u tom slučaju potrebno inkorporirati u zemljište, pri čemu se dodaje UREA ili specijalizirani preparati za razgradnju žetvenih ostataka koji ubrzavaju proces razgradnje.
Njeno zaoravanje vraća tlu hranjive tvari. Također, slama se nekad koristila kao sirovina u građevinarstvu, što je danas rjeđi slučaj, za izradu biogoriva i ukrasnih predmeta, raznih vrsta vezica, a ima dugu simboličku ulogu u tradiciji.
U poljoprivredi i stočarstvu se koristi kao stočna hrana (popunjava želudac i postiže volumen kod preživača, te potpomaže probavu, a ječmena i zobena slama su najhranjivije), ali i kao stelja (u stajama je neophodna za udobnost životinja, sakuplja vlagu, zagrijava, a ujedno služi i za proizvodnju kvalitetnog stajskog gnojiva).
Također, upotrebljava se i kao gnojivo. Njenim zaoravanjem dodatno se zemljište obogaćuje organskom tvari i humusom, a učinak se može donekle usporediti s primjenom stajskog gnojiva. U povrtlarstvu i voćarstvu se koristi za malčiranje, pokrivanje zemljišta oko bilja čime se smanjuje potreba za obradom, umanjuje prisustvo ili potpuni izostanak korova, zadržava se vlaga.
Slama ima svoju primjenu i u industriji i kućanstvu. Nekada ranije se koristila u gradnji i za izradu izolacijskih materijala. Odličan je materijal i za proizvodnju energije, može poslužiti kao obnovljivi izvor energije, odnosno biogorivo.
Koriste se i za izradu ukrasnih i upotrebnih predmeta - od nje se pletu košare, prostirke, ukrasni predmeti, te izrađuju veziva i vezice koje u posljednje vrijeme služe za dekoraciju raznih predmeta. U prošlosti se koristila za punjenje madraca i raznih sjedala.
Slama je dio i božićnih običaja na Badnji dan, kada se zajedno s Badnjakom unosi u kuću i simbolizira jednostavnost rađanja, a u čemu se ogleda njen simbolički i tradicionalni značaj.
Poznat je i njen ekološki značaj, odnosno zatvaranje kružnog ciklusa (vraćanjem slame u tlo zaoravanjem djelomično se vraća organska masa nazad poboljšavajući njenu plodnost, umjesto spaljivanja kojim se zagađuje okolina i uništava sva korisna mikroflora s površine zemljišta).
Ima značaj i u zdravstvenom segmentu, terapija tzv. "slamarica", je tretman koji jača imunitet, ublažava bolove mišića i zglobova, poboljšava cirkulaciju ujedno nas povezujući s prirodom.
Slamarica, starinska podloga za spavanje postala je pravi hit u modernim wellness i spa centrima. Korisnici ovih usluga leže na posebnim prostirkama ili vrećama (slamaricama) ispunjenim posebno pripremljenom slamom, često u kombinaciji s ljekovitim biljem i uljima što sve blagotvorno djeluje na duh i tijelo.
Za pripremu moderne "slamarice" koje se koriste u wellnessu potrebno je pažljivo birati čistu i prethodno fermentiranu slamu, kako ne bi sadržala nečistoće i prašinu, koja se miješa s ljekovitim biljem najčešće majčinom dušicom i anikom.
Tagovi
Autorica