Koje analize hrane provode na Hrvatskom veterinarskom institutu?

Hrvatski veterinarski institut bavi se dijagnostikom zaraznih i nametničkih bolesti životinja, analizom hrane, hrane za životinje i vode, te kontrolom veterinarsko-medicinskih proizvoda. Unutar HVI-ja nalazi se Laboratorij za određivanje rezidua koji provodi ispitivanje ostataka zabranjenih tvari, veterinarskih lijekova i kontaminanata odnosno metala, te pesticida u hrani životinjskog podrijetla, medu i hrani za životinje.

Laboratorij je ovlastilo Ministarstvo poljoprivrede, pa se u njemu provode službene kontrole proizvoda životinjskog podrijetla, kroz 32 metode analiza. Među službenim uzorcima veliki dio čini meso, koje najčešće stiže s klaonica i od velikih mesnih industrija. Osim službenih kontrola, ispituju i proizvode koje im šalju i pojedinačna poljoprivredna gospodarstva, koja većinom traže analize svojih proizvoda na antibiotike, metale i pesticide.

Kako testirati svoje proizvode i koliko to košta?

"Poljoprivrednici najčešće traže i šalju uzorke za analizu mlijeka, kojeg testiramo na prisutnost antibiotika i aflatoksina. Ako je riječ o medu, onda se analiziraju i kontaminati, poput olova ili kadmija te pesticidi“, kaže dr.sc. Nina Bilandžić.

Ako poljoprivrednik želi testirati svoje proizvode, postupak je jednostavan. Treba napisati dopis Veterinarskom institutu te zatražiti testiranje. Nakon dostave uzorka, provodi se ispitivanje koje, ovisno o vrsti analize, može trajati od par sati do nekoliko dana.

Koliko se plaća analiza proizvoda detaljno je objašnjeno u Katalogu usluga koji se nalazi na internetskoj stranici Hrvatskog veterinarskog instituta. Primjerice, analize na prisutnost antibiotika, mikrobiološkim testom ili na aflatoksine, koštaju nekoliko stotina kuna plus PDV, a ako se radi o potvrdnim metodama, koje obuvaćaju 85 analiza u jednoj, onda cijena te usluge iznosi i više tisuća kuna.

Drastično smanjene koncentracije olova u hrani

Iako nam dr. Bilandžić nije mogla iznijeti podatke o pojedinačnim analizama na antibiotike, čini se da je situacija u Hrvatskoj zadovoljavajuća i u dobrom trendu, jer nema informacije da je u posljednje vrijeme neka hrana imala rezidue lijekova.

Čini se da je propadanje industrijske proizvodnje u Hrvatskoj ipak donijelo i nešto dobro, jer su se u posljednih 15 godina drastično smanjile koncentracije olova, u hrani životinjskog podrijetla. Teški metali posljedica su djelovanja čovjeka u okolišu, kroz različite industrijske procese, izbacivanje garežnih plinova i slično. "Kako su se industrije gasile, tako se smanjivala i količina tog metala u našem okolišu", kaže Bilandžić.

Kada govorimo o drugim metalima, kadmij je teški metal koji predstavlja ozbiljnu opasnost za ljudsko zdravlje. Prema podacima HAPIH-a, ubraja se u zagađivače okoliša, a klasificiran je kao kancerogen prve kategorije. Glavni izvor kadmija u općoj populaciji je hrana, žitarice, povrće, lignje, školjke i iznutrice, kao i duhanski dim.

Na veterinarskom institutu su došli do zaključka da se zbog sastava tla, kadmij zna pojavljivati u iznutricama divljači, koja se slobodno kreće. Zbog toga je Ministarstvo poljoprivrede izdalo preporuku da se radi zaštite zdravlja ljudi, iznutrice divljači ne koriste za prehranu.

Laboratorij za analitičku kemiju, također pri HVI,  kontrolira aflatoksine u hrani životinjskog podrijetla te je aktivno sudjelovao u cijelom procesu 2013. godine, kada je došlo do prijelaza aflatoksina u mlijeko.

"Uzeto je više tisuća uzoraka i analizirano u toj i sljedećim godinama, a danas aflatoksina u mlijeku danas gotovo i da nema“, kaže dr. Bilandžić te zaključuje da bi bilo dobro da svatko tko se bavi proizvodnjom hrane biljnog ili životinjskog podrijetla, kontrolira namirnice koje nastaju u proizvodnji i na taj način predoči potrošačima da je njihov proizvod zdrav.

Pogledajte video prilog: