Pretraga tekstova
Zemlje bi trebale provoditi politike za smanjenje stoke, diverzifikaciju proizvodnje hrane i vraćanje zemlje prirodi, poručuju istraživači.
Zemlje bi trebale provoditi politike za smanjenje stoke, diverzifikaciju proizvodnje hrane i vraćanje zemlje prirodi, poručuju istraživači. Ogromna obnova prirodne vegetacije na zemljištu koje se trenutno koristi za proizvodnju mesa "najbolja je opcija" za uklanjanje CO2 iz Zemljine atmosfere i s njom se mora početi odmah, upozoravali su znanstvenici.
Stada goveda i ovaca zahtijevaju ogromne površine zemlje, ne samo za pašnjake, već i za žitarice uzgojene za prehranu intenzivno uzgajanih životinja. Nadalje, njihovi probavni procesi rezultiraju visokim emisijama metana, što je snažan staklenički plin, piše Independet.
Od 2017. godine, prema Međuvladinom panelu za klimatske promjene (IPCC), atmosfera ne smije apsorbirati više od 420 milijardi tona CO2, a otprilike 720 milijardi tona CO2 mora biti uklonjeno iz atmosfere, kako bismo imali priliku ograničavanja globalnog zagrijavanja na 1,5 Celzijev stupanj.
Istraživači sada pozivaju zemlje s visokim i srednjim dohotkom da uključe četiri mjere kako bi ih uskladile s ciljevima pariškog klimatskog sporazuma:
Znanstvenici su dodali: "Predlažemo da zemlje s visokim dohotkom i srednjim dohotkom ne daju outsourcing svoje stočne proizvodnje u druge zemlje, već umjesto toga smanjuju potražnju za stočnim proizvodima."
Ranije ove godine, tadašnji glavni znanstvenik za okoliš u Velikoj Britaniji, Ian Boyd, upozorio je da ljudi moraju jesti manje crvenog mesa, manje putovati i kupovati manje odjeće, a također je pozvao na stvaranje "neto nultog ministarstva".
Početkom prosinca znanstvenici sa Sveučilišta u Gottingenu objavili su istraživanje koje predviđa kako bi se unos kalorija mogao promijeniti između 2010. i 2100., te procijenili kako bi se globalni zahtjevi za hranom mogli povećati za 80 posto do kraja stoljeća.
Tagovi
Klimatske promjene Poljoprivreda Stočarstvo Priroda
Autorica
Više [+]
Magistra agroekonomike s iskustvom u poljoprivredi. Svoje znanje i savjete dijeli i s čitateljima Agrokluba.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Blitva, češnjak, đumbir, bamije, agrumi, krumpiri, lubenice, banane … u glavni grad Kenije povrće i voće dolazi iz Tanzanije i Ugande, kazuje nam lokalac kojeg smo pitali za smjer tržnice. Cijene su niske, uvjeti loši, a kaos na ulicama Nai... Više [+]
Blitva, češnjak, đumbir, bamije, agrumi, krumpiri, lubenice, banane … u glavni grad Kenije povrće i voće dolazi iz Tanzanije i Ugande, kazuje nam lokalac kojeg smo pitali za smjer tržnice. Cijene su niske, uvjeti loši, a kaos na ulicama Nairobija teško je opisati. Promet se događa nekako, Britanci su zaslužni što voze ‘krivom’ stranom.
Sigurnost na pijaci jednaka je higijenskim uvjetima, pojedinci nisu sretni da ih snimamo, ako za to nisu honorirani. Ulice su pune žicara, starih i mladih.
Više je zebri oko prijestolnice, nego na ovdašnjem asfaltu. Brojni preživljavaju na ulicama, tražeći način zaraditi koji šiling (1Eur je cca 150 šilinga). Kako je tek u ruralnim krajevima?
Vedran Stapić
prije 2 tjedna
Ne, to su banane u pozadini, a ovaj mladić prodaje nekakve suhe pržene ribice Ne, to su banane u pozadini, a ovaj mladić prodaje nekakve suhe pržene ribice
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Je li ovo suho, na posljednjoj slici bamija? Leleleee, da mi je! Je li ovo suho, na posljednjoj slici bamija? Leleleee, da mi je!
Željka Rački-Kristić
prije 2 tjedna
Molim provjeru činjenicu na licu mjesta jer priča se. Je li zbilja Katolička crkva u Keniji zamijenila misno vino? Više [+] https://www.index.hr/magazin/clanak/crkva-u-keniji-zamijenila-misno-vino-jer-se-staro-prodaje-po-barovima/2718719.aspx