Hrvatska ima iznimne poljoprivredne potencijale, ali se ključni resursi – zemljište, ljudi, tehnologije i financije – po svemu sudeći ne koriste dovoljno učinkovito
Važna pitanja domaćeg agrara obilježit će petu jubilarnu konferenciju AgroRocks, koja će se 3. listopada 2025. godine održati u Gospodarskom centru u Osijeku.
I vi možete sudjelovati na ovom događaju, razgovarati s kolegama, doznati nove informacije i sudjelovati u kreiranju rješenja za brži razvoj poljoprivrede.
Hrvatska ima iznimne poljoprivredne potencijale, ali se ključni resursi – zemljište, ljudi, tehnologije i financije – po svemu sudeći ne koriste dovoljno učinkovito. Dosadašnja ulaganja rezultirala nisu donijela očekivani rast proizvodnje, krajnje je vrijeme za promjene i konkretne korake koji će osigurati održiv razvoj agrara i sela.
Upravo su to teme ovogodišnjeg AgroRocksa. Evo čime ćemo se još baviti.
Neuredne zemljišne knjige, oranice koje su zarasle u šume, napuštene kuće koje su postale ruševine - sve su veći problem ruralnih prostora. Možemo li njih iskoristiti za poticanje investicija i osigurati bolje uvjete za mlade koji žele ostati na selu? Možemo li od šuma očekivati više? Hoćemo li konačno modernizirati i Zakon o nasljeđivanju i tako prevenirati usitnjavanje?
Negativni demografski trendovi prijete opstanku i sela i agrara. Mogu li novi poslovni modeli, prerada proizvoda i razvoj agroturizma stvoriti dovoljne prihode za zadržavanje ljudi u ruralnim krajevima?
Kako postići ravnotežu između zaštite prirode i opstanka ljudi? Govorimo o razvoju ruralnog turizma dok divlje deponije neprestano niču, dok nesavjesni pojedinci bacaju otpad u kanale i šumarke. Društvo nije usvojilo osnovne okolišne standarde, a poljoprivrednicma donosimo nove teme, poput sekvestacije ugljika.
U pojedinim dijelovima Hrvatske divljač uzrokuje velike štete proizvođačima. Kako pronaći balans između očuvanja okoliša i podrške poljoprivrednicima?
Jesmo li iscrpili model poticaja kroz investicijske mjere? Brojni poljoprivrednici osjećaju nepravdu - dok su jedni prilike koristiti višekratno, drugi nisu prošli niti na jednom natječaju. U nekim se slučajevima prijave tisuće, a novca bude tek za stotinjak projekata.
I kupnja poljoprivredne mehanizacije desetljećima je poticana visokim stopama, je li došlo vrijeme za drugačiji pristup temi?
Priprema se novo programsko razdoblje Zajedničke poljoprivredne politike Europske unije u kojem više neće biti jedinstvenog proračuna za poljoprivredu koji je do sada obuhvaćao 40 posto sveukupnog EU budžeta. Najave idu prema ulaganjima u naoružavanje, znači li to manje potpora proizvodnji hrane?
Kako ćemo financirati buduću proizvodnju hrane? Trebamo li nove financijske modele koji će podržati modernizaciju i održivi rast sektora?
Jesu li poljoprivrednici danas dovoljno dobro informirani o brojnim promjenama? Dezinformacije su sve prisutnije, a pristup pravim informacijama ključan je za uspjeh u poljoprivredi. Kako osigurati bolju edukaciju i dostupnost znanja?
Vrijeme je za konkretne odgovore i akciju. Koji su po tebi tematski prioriteti sela i poljoprivrede, napiši nam u komentaru ispod teksta.
U sklopu konferencije AgroRocks održat će se svečana dodjela nagrada autorima najboljih ruralnih fotografija - RuralFoto 2025, te nagrada "Komunikator godine" Društva agrarnih novinara Hrvatske.
Organizatori konferencije su informacijski sustav Agroklub i Društvo agrarnih novinara Hrvatske, uz podršku Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, Osječko-baranjske županije i Fakulteta agrobotehničkih znanosti Osijek, te brojnih partnera.
Dođite na AgroRocks i budite dio R(E)volucije poljoprivrede!
Evo kako je bilo lani:
*Naslovna fotografija: M. Pavlović/K. Ivanovski
Tagovi
Autorica
Partner
31000 Osijek,
Hrvatska
e-mail: info@agroklub.hr
web: https://www.agrorocks.com
mali poljoprivrednik
prije 1 mjesec
Dobro je da se ipak nešto raspravlja,pogotovo na javnoj tribini.Ipak se možda negdje i prime ideje koje mogu pomoći da se iščupamo iz ovog gliba.Ovdje su nabrojani razni problemi koji prate poljoprivrednu proizvodnju,a nastali su najviše zbog političkog djelovanja,ili ne djelovanja,kako kada.Dosadašnji model financiranja i sustav poticaja se pokazao kao izuzetno uspješan za velike firme,dok su opg-ovi polako nestajali i mladi se iseljavali.Sjetimo se kako je hrvatska bila protiv inicijative da se ograniči visina ukupnog iznosa poticaja po pojedinom korisniku,pa najnovije sa podržavanjem mercusor sporazuma,te razne pomoći velikima uslijed covid poremećaja tržišta.Ima još niz indikatora koji sugeriraju u kojem smjeru ide poljoprivredna politika,tako da se nešto mora okrenuti za 180 stupnjeva u razmišljanju i djelovanju da se zaustavi ovaj egzodus sela.Gledajući unazad nismo optimisti,ali se ipak ne predajemo.Kaže pjesma; nedaj Slavonijo da ti zamru njive....