Kako do novaca iz EU fondova?

Hrvatska je dosad povukla vrlo malo novca iz EU-a, ali bi svake godine u razdoblju od sedam idućih godina, od 2014. do 2020. godine trebala povlačiti sve više novca (10 milijardi eura stoji joj na rasplaganju u EU fondovima) i potrošiti ga pametan način, kazao je konzultant Velike Britanije za Kohezijsku politiku Richard Harding na radionici za novinare Ususret EU fondovima, koja je ovih dana održana u Opatiji.

Predstavnik Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova Krešimir Ivančić kazao je da postoje brojne predrasude prema EU, koje su dobrim dijelom uzrokovane birokratskim riječnikom koji se koristi u EU administraciji.

Primjerice, kaže, neke od tih predrasuda su da je EU proračun prevelik, a da većina toga novca ide poljoprivrednicima. Istina je međutim da je nekad i 75 posto EU proračuna išlo poljoprivrednicima, ali je u 2011. godini to bilo - 30 posto, a za ruralni razboj 11 posto, jer vlade pojedinih zemalja članica Unije nemaju dovoljno novca za agrar pa ga popunjavaju iz zajedničkog Unijinog proračuna.

No, trendovi se mijenjaju pa u prvi plan u EU dolazi, sve više, ruralni razvoj, koji sad povlači više novaca nego poljoprivreda. Kako se čulo, Hrvatskoj će po ulasku u EU biti na raspolaganju 706 milijuna eura godišnje temeljem zajedničke poljoprivredne politike. Od toga 373 milijuna eura za izravna plaćanja i 333 milijuna eura za ruralni razvoj. No, koliko će toga novca biti iskorišteno ovisi o nama samima i kvaliteti projekata. Primjerice, u posljednjih godinu dana iskorištenost IPA fonda je povećana sa 37 na 63 posto ukupne alokacije za razdoblje 2007-2013. godina. U ovoj godini se očekuje ukupna realizacija EU projekata u vrijednosti oko dvije milijarde kuna, a u narednim godinama između 4 i 6 milijardi kuna.

Trenutno imamo identificiranih projekata u vrijednosti 20 milijardi kuna.

Primjer dobre prakse povlačenje sredstava iz EU fondova je tvrtka Zigante tartufi iz Istre, koja je izradila pogon za peradu tartufa uz pomoć sredstva iz Saparda, predpristupnog EU fonda. Radi se o investiciji od 20 milijuna kuna, od čega je pet i pol milijuna kuna došlo iz Saparda.

Zigante, nakon 30-ak zaposlenih u preradi tarfufa, plus isto toliko u ugostiteljsko-turističkom dijelu obiteljske tvrtke, sada planira iskorak na zahtjevno rusko tržište. No, iz EU fondova se može financirati i muzej kao što je onaj Parenzane u Livadama. Radi se o obnovi 130 kilometara nekadašnje željezničke pruge, sada u turističke svrhe, koja je još prije II. svjetskog rata povezivala Trst i Poreč.

Kad se radi o hrvatskoj poljoprivredi, koja teško drži korak s zahtjevnim procedurama EU fondova, dobar je primjer projekta iz Bugarske gdje je EU sufinacirala uzgoj badema na 1,8 hektara zemlje sa 27.250 eura. Radi se o nabavci nove opreme za uzgoj badema, traktoru i prskalici, uz 150 sati obuke i pripremi poslovnog plana uz pomoć savjetodanih usluga.

Autor: Marinko Petković, Foto: RGBStock.com